Ukupno vrsta gljiva: 1923
Astraeus hygrometricus

astraeus-hygrometricus astraeus-hygrometricus astraeus-hygrometricus
astraeus-hygrometricus astraeus-hygrometricus astraeus-hygrometricus

Nejestiva gljiva

VODOMJERNA ZVJEZDAČA

Astraeus hygrometricus (Pers.) Morgan

Taksonomija (GBIF ID 5239766): Carstvo: Fungi / Koljeno: Basidiomycota / Razred: Agaricomycetes / Red: Boletales / Porodica: Diplocystidiaceae / Rod: Astraeus

Etimologija: higros (gr.) = vlažno + metreo (gr.) = mjera, veličina. Po čudnom ponašanju.

Engleski naziv: Barometer Earthstar

Plodno tijelo: 4-8 (13) cm široko, prvo je okruglasto i zatvoreno pa se vanjska ovojnica (egzoperidij) zvjezdasto istrga u 7-20 krakova, egzoperidij je troslojan, nema stalka već je s malim korjenastim micelijskim nitima učvršćeno za podlogu; glavica je sivkasta, sivo-smeđa ili plavkasto-siva, a površina krakova se ubrzo raspucava, po suhom vremenu krakovi zatvaraju glavicu, a po vlažnom su rašireni, ali gotovo nikada nisu podvrnuti.

Spore: Kuglaste, s bradavicama visokim 1 µm, prozirne, (8.4) 9.5 - 12.5 (13.9) × (7.7) 9 - 12.1 (13.5) µm, Q = 1 - 1.1 (1.2) ; N = 60, Me = 10.9 × 10.4 µm, Qe = 1; otrusina je tamnosmeđa.

Meso (gleba): Sivo-smeđe, žilavo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, a stari se primjerci mogu naći cijele godine, u svim tipovima rijetkih i suhih šuma kao saprofit tla na goloj zemlji, najčešće na pjeskovitom tlu, češća je na mediteranskom području. Prva slika snimljena je u rujnu na lokalitetu Vojnić kod Sinja, druga i treća na lokalitetu Donji Macelj kod Krapine, četvrtu sliku snimio je Neven Ferenčak, a petu Mladen Ormuž.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Iako je uvjetno jestiva vrsta, smatra se nejesivom, jer nema nikakve uporabne vrijednosti.

Napomena: Dosta je raširena vrsta, osobito uz obalni pojas u Istri gdje masovno raste tik uz samo more. Zajednička karakteristika mnogih zvjezdača je u tome što se ponašaju poput prirodnog higrometra, odnosno po suhom se vremenu zatvaraju, a po vlažnom otvaraju. Od sličnih se zvjezdača razlikuje po raspucanoj površini krakova.

Najvažnije za determinaciju: 1. plodno tijelo je kuglasto s vanjskom ovojnicom koja se zvjezdasto rastrga na 7-20 krakova; 2. nema stalka već je s malim korjenastim micelijskim nitima učvršćeno za podlogu; 3. površina krakova se raspucava; 4. raste po šumama

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1592. Vodomjerna zvjezdača (Astraeus hygrometricus (Pers.) Morgan), Sinonimi: Geastrum castaneum Desv., Geastrum stellatum Scop. ex Wettst.

IDI NA VRH