Ukupno vrsta gljiva: 1879
Armillaria gallica

armillaria-gallica armillaria-gallica armillaria-gallica

Uvjetno jestiva gljiva     Ljekovite vrste

GOMOLJASTA PUZA

Armillaria gallica Marxm. & Romagn.

Etimologija: gallicus (lat.) = galski. Po mjestu rasta u skupinama (Francuska).

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Physalacriaceae / Armillaria

Engleski naziv: Bulbous Honey Fungus

Klobuk: 2-10 (13) cm širok, najprije je polukuglasto-zvonolik, ubrzo se spljošti, ponekad je ulegnut na sredini; smeđe ili nešto tamnije crvenkasto-smeđe boje, svjetliji primjerci su lagano žućkasto-smeđi, sredina je siva ili sivo-crnkasta; vlaknasto-čehasta dekoracija je žuto-smeđe, smeđe, sive ili sivo-smeđe boje, lako se skida.

Stručak: 2-8 (10) cm visok i 1.5-2 (3) cm debeo (u bazi do 4 cm), valjkast, manje ili više je bulbozan; bjelkast do smećkast dolje s smeđim i žutim čehicama koje se lako skidaju; vjenčić je debeo i opnast.

Listići: Silazeći su ili lagano prirasli, osrednje su gusti; bjelkasti, u starosti tamniji, svijetlosmeđi.

Spore: Eliptične, glatke, s tankim pregradama, 7-10 x 4-6 µm; otrusina je bijela.

Meso: Bjelkasto, u stručku je manje ili više ružičasto ili ružičasto-smećkasto; miris je na gljive ili na plijesan, okus je malo trpak i nadražujući.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, obično busenasto, kao saprofit krupnih drvnih ostataka (panjevi) bjelogoričnog drveća, rjeđe smreke, a rijetko kao parazit na živom drveću i na zemlji (na ostacima drva pomiješanog sa zemljom).

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Uvjetno je jestiva gljiva dobre kvalitete. Biti na oprezu s ovom vrstom, jer izgleda da je u određenoj mjeri toksična kod jako pijanih ljudi i u tom slučaju izaziva pospanost. Ne podnose je svi dobro i ponekad uzrokuje teške simptome slične gripi kao što su groznica, alergijske reakcije, proljev ili gastrointestinalni problemi. Stručci se ne smiju koristiti jer su tvrdi i vlaknasti. Svatko tko razvije bilo kakve simptome ne bi je trebao konzumirati. Toksičnost i nepodnošljivost se povećavaju nakon mraza ili kod starijih primjeraka. Prije uporabe se mora kuhati najmanje 20 minuta i odbaciti voda od kuhanja. Također nije prikladna za sušenje. U prethodnim se stoljećima koristila kao laksativ za zatvor, a u antičko doba su je zvali i Hallimarsch = izazivanje proljeva. Naravno, danas se više ne koristi za tu svrhu, jer farmaceuti imaju mnogo bolje lijekove. Smrtonosna trovanja ili trovanja s oštećenjem organa do danas nisu poznata.

Ljekovitost: Utvrđeno je da gomoljasta puza sadrži polisaharide koji djeluju antioksidativno (National Library of Medicine. 2024. The antioxidant activity of polysaccharides from Armillaria gallica). Gljiva proizvodi raznoliki niz meleolida koji pokazuju citotoksično i antimikrobno djelovanje, ali su potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdio potencijal za eventualnu proizvodnju lijekova za te svrhe (National Library of Medicine. 2024. Isolation of a gene cluster from Armillaria gallica for the synthesis of armillyl orsellinate–type sesquiterpenoids).

Napomena: U rodu Armillaria ima ukupno 5 vrsta koje imaju vjenčić pomoću kojeg se razlikuju od sličnih vrsta. Slična je koprenasta puza (Armillaria cepistipes) koja ima narebran rub klobuka.

Najvažnije za determinaciju: 1. klobuk je žuto-smeđ, smeđ do crvenkasto-smeđ, sredina je sivo-crnkasta; 2. klobuk je vlaknasto čehast; 3. listići su bjelkasti do svijetlosmeđi, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju se po stručku; 4. stručak je bulbozan na bazi; 5. vjenčić je debeo i opnast; 6. raste na krupnim drvnim ostacima bjelogoričnog drveća

Referentni izvori: 

  1. Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 98. Gomoljasta puza (Armillaria bulbosa (Barla) Romagn.)

  2. Armillaria gallica Marxm. & Romagn. 2023. https://www.gbif.org/species/2536847

IDI NA VRH