Pseudohydropus floccipes - created on November 2018 in Provincia di Savona, Italy by Nicolò Oppicelli

LJUSKAVONOGA VODONOŠKA

Pseudohydropus floccipes (Fr.) Vizzini & Consiglio

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Porotheleaceae > Rod: Pseudohydropus > Vrsta: Pseudohydropus floccipes (Fr.) Vizzini & Consiglio (GBIF ID 12179616)

Etimologija: floccus (lat.) = vlakno, čuperak, pahulja + pes, pedis (lat.) = stopalo. Po obojenoj oštrici na listićima.

Klobuk: 0.6-2.7 cm širok, stožast, zvonolik do polukuglast, zatim je konveksan, kasnije se raširi i tupo ispupči na sredini, suh, gladak i sivkasto-smeđ na sredini, prema rubu je svjetliji, svijetlosmeđ i sa smeđim do crvenkasto-smeđim dlačicama, sitno pahuljast, nije vodenast.

Stručak: 2-6 cm visok i 1-3.5 mm debeo, valjkast, šupalj, lomljiv, ukorijenjen, suh, gotovo proziran, svjetliji je od klobuka, bjelkast, sivkasto-smeđ do narančasto-smeđ, na donjem je dijelu nešto tamniji, prekriven je sitnim točkastim, bjelkastim ljuskicama, na dnu je bjelkasto dlakav.

Listići: Gusti, prirasli, bjelkasti.

Spore: Kuglaste do gotovo kuglaste, glatke, tankih stijenki, prozirne, neamiloidne, 5-7 µm, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su u obliku boce, batinaste do valjkaste, prozirne, 22.5-94.2 x 6.7-22.7 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, smeđe do sivkasto-smeđe, na prerezu ili na ozlijeđenim mjestima je nepromjenjive boje; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, u bjelogoričnim šumama i u parkovima kao saprofit mahovinom obraslih krupnih drvnih ostataka (panjevi, grane) raznog bjelogoričnog drveća, osobito johe, hrasta ili bukve, rjeđe na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima, na vlažnim mjestima.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slične vrste iz rodova Mycena i Hydropus nemaju kuglaste spore. Slična vrbova šljemovka (Mycenella salicina) raste na tlu a ljuskice na stručku nisu smeđe. Ponekad raste uz gorku šljemovku (Mycena erubescens), koja ima amiloidne spore i smeđu bazu stručka.