Cuphophyllus flavipesoides - created on September 2017 in Høgdal, Rodelund, Denmark by Jacob Heilmann-Clausen

LAŽNA ŽUTONOGA VLAŽNICA

Cuphophyllus flavipesoides J.B.Jordal & E.Larss.

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Hygrophoraceae > Rod: Cuphophyllus > Vrsta: Cuphophyllus flavipesoides J.B.Jordal & E.Larss. (GBIF ID 11810331)

Etimologija: flavus (lat.) = žut, žute boje + pes (lat.) = noga drška + -oides (lat.) = koji sliči, sličan.

Klobuk: 1.5-5 cm širok, u mladosti je stožast, zatim je konveksan sa širokom i tupom grbicom na sredini, kasnije se izravna i ponekad blago ulegne na sredini, mazav do gotovo ljepljiv, vodenast, u mladosti je sivo-ljubičast ili siv do sivkasto-smeđ, s ljubičastom je nijansom barem na sredini, svjetliji je prema rubu i vremenom postaje izblijeđeno sivkast do sivkasto-ljubičast, rub je isprva podvijen, kasnije se izravna, često je je valovit i režnjast, ponekad je prozirno narebran do 2/3 promjera

Stručak: 3-6.5 cm visok i 3-7 mm debeo, valjkast, proširen je na vrhu ili u gornjoj polovici, sužava se i često zakrivljuje prema bazi, suh, bez sjaja, uzdužno je vlaknast, bjelkasto-sivkast, prema bazi je obično svijetložut, do 1/3 dužine.

Listići: Rijetki, razmaknuti, kratko se ili dugo spuštaju po stručku, 30-50 ih dopire do stručka, izmiješani su s lamelulama, rijetko su račvasti, isprva su bjelkasti do sivkasti, sivkasti su sa svjetlijom oštricom, vremenom postanu svijetlo sivkasti.

Spore: Gotovo su kuglaste do eliptične, prozirne, 5.5-8.8 x 4.2-6.1 µm, Me = 7.2 x 5.3 µm, Q = 1.34-1.39, bazidije su 2-4-sporne, 35-54 x 7-5-9 µm, sterigme su duge 5-6.5 µm, hife trame listića su nepravilno isprepletene, široke 5.5-7 µm i duge 30-60 µm, neke su razgranate i napuhane, pileipelis je s radijalno isprepletenim hifama širokim 3-6 µm i dugim 30-60 µm, prekrivenih fino granuliranim pigmentima, subpelis je s isprepletenim hifama, širokim 7-10 µm i dugim 40-55 µm, s napuhanim terminalnim segmentima širokim do 20 µm, kopče su česte u svim tkivima; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, bjelkasto, nepromjenjivo; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u jesen, od kolovoza do studenog, kao saprofit tla na negnojenim travnjacima siromašnim hranjivim tvarima, u mahovinama i travi, na prilično kiselom tlu, rjeđe na umjereno vapnenastom.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Po makroskopskim i mikroskopskim karakteristikama vrlo je slična žutonoga vlažnica (Cuphophyllus flavipes), kod koje su spore uglavnom gotovo kuglaste, prosječno velike 7.1 x 5.6 µm i Q = 1.22-1.27, dok su kod opisane vrste Me = 7.2 x 5.3 µm, Q = 1.34-1.39. Na temelju dostupnih podataka, dvije vrste se donekle razlikuju po geografskoj rasprostranjenosti, gdje se čini da je žutonoga vlažnica češća u južnoj i srednjoj Europi, dok opisana vrsta ima sjeverniji raspon rasprostranjenosti, u skandinavskim zemljama.