Ključ Lepiotoida

Listići nikad nisu vidljivi, uvijek su zatvoreni u kruškolikom plodnom plodnom tijelu.

Ključ B - velike sunčanice (Macrolepiota), sunčanice koje intenzivno crvene (Chlorophyllum)

Ključ A - sunčice (Melanophyllum) - zelena ili crveno-smeđa otrusina

Deformirani listići nikad nisu vidljivi, uvijek su zatvoreni u kruškolikom plodnom plodnom tijelu.

/Plodno tijelo je 3-6 cm široko i 5-8 cm visoko, isprva je kuglasto ili jajoliko, s blago ispupčenim vrhom, prekriven je jednoslojnim peridijem, podsjeća na krušku, glatko, dugo je vremena zatvoreno i rubom spojeno s bazom stručka pa se manje ili više otvori i odvoji od stručka, često se skoro do sredine uzdužno rascijepi, površina je u početku bijela ili žućkasta, kasnije postane suha, kožasta, glatka ili ljuskava, žućkasto-oker do smeđa, izgleda poput zatvorenog kišobrana unutar kojega se nalazi listićavi himenij; stručak je 3-7 cm visok, 1-2 cm izbočen ispod klobuka i 1-3 cm debeo, kratak, stožast, zadebljan na donjem dijelu plodnog tijela, proteže se gotovo do vrha klobuka; listići su gusti, prvo su bijeli, kasnije crni, sazrijevanjem spora se raspadaju u praškastu masu; spore su 8-9 x 6.5-7.5 µm, otrusina je tamnosmeđa; raste nadzemno ili poluukopano na otvorenim i suhim strništima, kao što su suhi travnjaci i rubovi šuma./

Listići su krvavocrveni, površina klobuka je praškasta, crvenkasto-smeđa do sivo-smeđa; spore su 5-6.5 x 2.5-4 µm; raste u šumama, šikarama i vrtovima na glinenastom i humusnom tlu.

/Klobuk je 2-6 cm širok, rub je s visećim, krpastim ostacima ovoja; stručak je 3-7 x 0.2-0.4 cm, baza je vretenasta i ponekad duboko ukorijenjena, crvenkast ili crvenkasto-smeđ, u mladosti je prekriven sivkasto-smeđim prahom ili granulama koje se lako brišu otkrivajući crvenkasto-smeđi donji sloj; vjenčić je slab, sivkast, opnast i brzo prolazan; listići su slobodni; spore su hrapave, otrusina je najprije zelena, ali ubrzo postane blijedo crveno-smeđa; meso je bjelkasto, na prerezu pocrveni, a u kori stručka je crvenkasto-smeđe, miris je neugodan na plijesan; raste u bjelogoričnim šuma, starim vrtovima i po obalnom šipražju./

Listići su plavkasto-zeleni, površina klobuka je praškasta, krem, oker ili žućkasto-smeđa; spore su 4-5.5 x 2.5-3.5 µm; raste u bjelogoričnim šumama i šikarama na glinenastom tlu.

/Klobuk je 1.5-3 cm širok, prljavo bijel, ponekad je sa laganom oker ili žućkasto-smeđom nijansom na sredini, rub je sa resastim ostacima ovoja; stručak je 3.5-4.5 x 0.2-0.4 cm, bjelkast, baza je zadebljana i sa baršunastim micelijem, površina je dosta krem praškasta, trljanjem na dnu postane ružičasto-smeđ, bez vjenčića; listići su slobodni; spore su fino bradavičave, bez cistida, otrusina je zelena; meso na prerezu u vrhu stručka postane plavo-zeleno, kasnije postane smeđe i postupno sve više crveno-smeđe i tamnije prema dnu; raste uglavnom na vapnenačkom tlu./

Ključ B - velike sunčanice (Macrolepiota), sunčanice koje intenzivno crvene (Chlorophyllum)

Srednje do velike vrste; Klobuk je obično ljuskav; stručak je često prošaran poput zmijske kože; vjenčić je dobro razvijen, pokretan; meso je nepromjenjivo ili pocrveni; spore su dekstrinoidne, debelih stijenki, klični otvor je gol ili pokriven opnom.

Meso na prerezu manje ili više pocrveni.

Meso je na prerezu nepromjenjivo, eventualno gotovo neuočljivo posmeđi ili jedva uočljivo pocrveni u stručku.

Meso na prerezu sporo i lagano pocrveni, a otrusina i listići su kod razvijenih primjeraka zelenkasti.

/Klobuk je 3-9 cm širok, bijel, površina je sa svijetlosmeđim izbočenim ljuskama; stručak je zadebljan ili slabo gomoljasta, na ozlijeđenim mjestima malo pocrveni; vjenčić je trajan, pokretan, s dvostrukim i nazubljenim rubom; spore su 9-11 x 7-8 µm; meso na prerezu ili ozlijeđenom mjestu lagano pocrveni, miris je ugodan na gljive; raste u staklenicima, vrtovima, travnjacima i rubovima šuma na tlu bogatom humusom ili kompostu koji oslobađa toplinu, voli toplija mediteranska područja./

Klobuk je prekriven gustim i ravnomjerno raspoređenim, slabo kontrastnim, čupavim ljuskama, također i u vanjskom dijelu klobuka, ujednačene je sivo-smeđe boje.

/Klobuk je 3-15 cm širok, svijetlosmeđ do maslinasto-smeđ, površina je pokrivena sa slabo kontrastnim, gustim, perastim, rijetko obrubljenim, tamno sivo-smeđim ljuskama na sivo-smeđoj osnovi, koncentrično raspoređenim poput crijepova na krovu kuće; stručak je 6-25 x 1-6 cm, pri dnu je s jakim, obično obrubljenim gomoljastim zadebljanjem, bjelkast do smećkast, uzdužno je vlaknast; vjenčić je opnast, pokretan, vunast, s dvostrukim rubom; listići na ozlijeđenim mjestima postanu crvenkasti; spore su 8-11 x 5.5-7 µm, otrusina je bijela; meso na ozlijeđenim mjestima odmah pocrveni, kasnije postane crveno-smeđe, miriše ugodno na gljive; raste u miješanim i crnogoričnim šumama i po rubovima šuma, često na sloju iglica ili na mravinjacima, na tlu bogatom hranjivim tvarima./

Vjenčić je s dvostrukim rubom, cheilocistide su mjehuraste do batinaste.

/Klobuk je 3-18 cm širok, svijetlosmeđ do maslinasto-smeđ, na sredini je tamnosmeđ, površina je prekrivena sa vrlo kontrastnim, velikim, rijetkim, resastim, stršećim, vunastim, sivo-smeđim ljuskama na sivkasto-smeđoj osnovi, koje su koncentrično raspoređene poput crijepova na krovu, prilično su razmaknute na vanjskom dijelu, rijetko se preklapaju; stručak je 6-20 x 1-3 cm, na dnu je jako bulbozno zadebljan, bjelkast je ili svijetlosmeđ, kasnije je smeđ s uzdužnim vlakancima; vjenčić je opnast, pomičan, bjelkast, vunast, donja je strana sivkasta i baršunasta; listići na pritisak pocrvene; spore su 9-12.5 x 5.5-8 µm, cheilocistide su 10-35 x 8-25 µm, otrusina je bijela; meso na prerezu odmah pocrveni, zatim postane crveno-smeđe, miriše ugodno na gljive; raste u bjelogoričnim šumama, na rubovima šuma, po vrtovima, na obradivom zemljištu, uz ceste, na glinenastom tlu./

Chlorophyllum rhacodes

Vjenčić je jednostruk, a cheilocistide su batinaste.

Na bazi bazidija i cheilocistida se nalaze kopče, ljuske na klobuku su koncentrično raspoređene, cheilocistide su usko batinaste, a meso je na presjeku narančasto-crveno.

/Klobuk je 4-20 cm širok, prljavo bijel, kremast, svijetlooker do smeđ, na sredini je tamnosmeđ,  površina se od sredine prema rubu razlaže na kontrastne, velike, stršeće, tamnosmeđe ljuske otkrivajući bijelo meso; stručak je 6-25 x 1-6 cm, na dnu je sa upadljivom gomoljasto zadebljanom bazom, koja je okruglasta i obrubljena; vjenčić je upadljiv, pokretan, vunast, jednostruk, izgleda odrpano; spore su 10-12 x 7-8.5 µm; miris mesa je slabo izražen i malo neugodan; raste po poljima, vrtovima zaštićenim od vjetra i hladnoće, staklenicima, na supstratu ili kompostu koji oslobađa toplinu, rijetko u šumama./

Nema kopče na bazi bazidija i cheilocistida, ljuske na klobuku su poput zvijezde s brojnim krakovima, cheilocisdide su široko batinaste do jajolike, a meso na presjeku lagano pocrveni pa postane smećkasto.

/Klobuk je 4-24 cm širok, svijetlosmeđ, prekriven je gustim vunastim stršećim ljuskama na bijeloj osnovi, koje se razlažu pa izgledaju poput zvijezde s brojnim krakovima; stručak je 4-25 x 1-6 cm, baza je gomoljasto zadebljana, na ozlijeđenim mjestima jako pocrveni; vjenčić je uzdignut, širok, vunast i pokretan; listići su u mladosti s laganom zelenkastom nijansom; spore su 9-11 x 6.5-7.5 µm; meso miriše vrlo neugodno na kiseli kompost; raste u izvan šuma, na humusnom staništu, u staklenicima, vrtovima i na krupnim drvnim ostacima raznog drveća/

Stručak je s jasnim smeđim tigrastim crtežom koji je u kontrastu sa svjetlijom osnovom, osobito na donjem dijelu.

Stručak je bijel do smećkast, gladak, može biti sa svijetlim crtežom koji je u slabom kontrastu s bojom osnove.

Listići na pritisak ili oštećenim mjestima pozelene, vjenčić je obično s obje strane bijel.

/Klobuk je 5-20 cm širok, smećkast do maslinastozelen, čitav je prekriven smećkastim ljuskama koje su prema sredini gušće, na vrhu je tamniji i gladak; stručak je 5-30 x 1-4 cm, gomoljasto zadebljan na bazi, površina je ispod vjenčića prošarana smeđim ljuskama na bijeloj osnovi; vjenčić je pokretan, s dvostrukim rubom, prolazan; spore su 12-14 x 8.4-10 µm, cheilocistidije su batinaste, vrlo brojne, prozirne, glatke, tankih stijenki, 14-44 × 9-13.7 μm; raste u svim tipovima šuma, po rubovima šuma, šumskim stazama i po travnatim terenima./

Listići na pritisak ili oštećenim mjestima ne pozelene, vjenčić je obično s gornje strane bijel, a s donje smećkast.

Stručak je izraženo tamnosmeđe tigrasto prošaran, ljuske su obično sitne, više ili manje zakrivljene i koncentrično raspoređene, raste uglavnom na otvorenim travnjacima.

/Klobuk je 3-30 cm širok, površina je pokrivena s velikim, mekanim, vunastim, smeđim ljuskama; stručak je 6-40 x 2-9 cm, gomoljasto zadebljan na dnu; vjenčić je upadljiv, velik, s dvostrukim rubom, pomičan, s gornje strane je bijel, a s donje smeđ, rub je iskrzan; spore su dekstrinoidne, 12-18 x 8-12 µm; meso na prerezu samo malo pocrveni u kori stručka, u stručku je svijetlosmeđe ili žuto-smeđe; raste uglavnom na otvorenim terenima, ali i u svim tipovima šuma, po šumskim stazama, šumskim čistinama, uz rubove šuma./

Stručak je smeđe tigrasto prošaran, ljuske su obično veće, labavije učvršćene, na sredini je s neprekinutim, manje ili više zvjezdastim slojem, raste uglavnom u šumama.

/Klobuk je 4-15 cm širok, površina je prekrivena sa tamnosmeđim ljuskama na bjelkastoj osnovi, koje se kasnije razlažu od ruba prema sredini, sredina je crno-smeđa; stručak je 5-35 x 1-8 cm, gomoljasto zadebljan na dnu; vjenčić je velik, opnast, s dvostrukim rubom, pomičan, s gornje strane je bjelkast, a s donje je strane smećkast; spore su 10-17 x 8-11 µm; meso na prerezu ne pocrveni, ponekad pocrveni na mjestima izgriženim od crva ili u kori stručka./

Macrolepiota fuliginosa

Ljuske su na klobuku izrazito stršeće, šiljaste, uspravne i zakrivljene, meso na prerezu jedva uočljivo pocrveni, osobito pri dnu stručka, cheilocistide su sa produžetkom na vrhu.

Ljuske na klobuku su prilegnute ili samo malo zakrivljene; meso na prerezu ne pocrveni; cheilocistide su batinaste i bez produžetka na vrhu.

Vjenčić je tanak, jednostruk, ljuske na klobuku su bjelkaste do smeđe.

Vjenčić je obično deblji i s dvostrukim rubom, ljuske na klobuku su smeđe do tamnosmeđe.

Ljuske na klobuku su bjelkaste do svijetlosmeđe i u slabom kontrastu sa osnovom, raste po otvorenim travnjacima.

/Klobuk je 3-14 cm širok, površina je u mladosti sitno vlaknasto-ljuskava, kasnije ljuske ostaju povezane na sredini pa površina izgleda poput zvijezde s mnogo krakova; stručak je 5-16 x 0.7-2 cm, pri dnu je zadebljan i često korjenasto produžen; vjenčić je bijel, s donje je strane smeđ, gladak, vunast, tanak, uzak, jednostruk, u starosti je viseći, pokretan; oštrica je listića u starosti malo valovita ili nazubljena, spore su 11-17 x 8-11 µm./

Ljuske na klobuku su manje ili čekinjaste, smeđe i u dobrom kontrastu sa bijelom do krem osnovom, raste u šumama.

Klobuk je s izraženo oštro ispupčen na sredini, s većom ili manjom grbicom, prekriven je sitnim ljuskama.

Klobuk je eventualno samo tupo ispupčen na sredini, čitav je prekriven krupnim ljuskama.

/Klobuk je 3-20 cm širok; stručak je 6-30 x 1-2 cm, zadebljan je na bazi; vjenčić je dvostruk, s donje je strane smeđ, pokretan; listići su prirasli za ovratnik; spore su 11-17.5 x 8-11 µm; raste u svim tipovima šuma, na rubovima šuma i uz šumske puteve./

Spore su duge 12-17 µm, vjenčić je obično s gornje strane bijel, a s donje smećkast, a stručak je u starosti smeđe prošaran poput zmijske kože, ali to nije uvijek uočljivo.

/Klobuk je 4-15 cm širok, oker-smeđ, na sredini je tamnije smeđe boje, kožica se od sredine do ruba polako raspucava u nepravilne, sitne, priraštene, smeđe krpice ili ljuske; stručak je 12-15 x 0.8-1 cm, na bazi je gomoljasto zadebljan; vjenčić je opnast, pokretan, lijevkast, s dvostrukim je rubom; listići završavaju na ovratniku; meso je na prerezu nepromjenljive bijele boje, eventualno jedva uočljivo pocrveni samo u kori stručka, miriše ugodno na lješnjake i lagano na gorke bademe; raste u u svim tipovima šuma, uz rubove šuma, po vrtovima, suhim otvorenim staništima, pašnjacima i livadama./

Spore su duge 9-10 µm, vjenčić je s obje strane bijel, a stručak je karakteristično gladak.

/Klobuk je 8-15 cm širok, s izraženom je grbicom na sredini, skoro je potpuno prekriven sitnim smeđim i skoro uspravnim ljuskama; stručak je gomoljasto je zadebljan na bazi; vjenčić je s dvostrukim rubom i pokretan; oštrica listića je u starosti crna; raste u svim tipovima šuma i po livadama./

Ključ C - trnovače (Echinoderma) - površina klobuka sa šiljastim ljuskama

Sadrži male i srednje velike vrste, površina klobuka je prekrivena šiljastim, piramidalnim ljuskama, obično su bez vjenčića, rastu na glinenastom tlu.

Klobuk je 6-18 cm širok, listići su često račvasti.

/Klobuk je čitav prekriven vrlo gustim, smeđim ljuskama na krem osnovi, koje se skupljaju u stršeće oštre čuperke koji su gušći na smeđoj sredini, rub je bjelkast; stručak je 5-14 x 1-4 cm, bulbozno zadebljan na bazi, pri vrhu je bjelkast, ispod vjenčića je smećkast, vunasto ljuskav, dno je često bradavičavo obrubljeno od ostatka ovoja; vjenčić je prolazan, širok, viseći, bijel, s donje je strane ljuskav, rub je smećkast zbog ljuskavih ostataka ovoja koji se povuku s klobuka, kasnije se zalijepi za stručak i ostane samo u tragovima; listići su vrlo gusti, račvasti, slobodni, bjelkasti, krem ili žućkasti, oštrica je bjelkasta; spore su dekstrinoidne, 6-10 x 2.5-3.5 µm, cheliocistide su široko batinaste, otrusina je bijela; miris mesa je jak, gotovo metalan i neugodan na plin; raste u bjelogoričnim šumama, vrtovima, parkovima/

Echinoderma asperum

Oštrica listića je tamnija, miris mesa je po mačjoj mokraći ili cvijetu bazge, cheilocistide su jajolike.

/Klobuk je 2-8 cm širok, cijela je površina prekrivena crveno-smeđim, tamnosmeđim ili smeđo-crnkastim, čvrstim, šiljastim, piramidalnim ljuskama na krem osnovi, koje ne otpadaju, rub je krpast od ostataka ovoja, stručak je 5-11 x 1-2.5 cm, iznad vjenčića je bijel, ispod vjenčića je s rijetkim, tamnosmeđim stršećim ljuskama na svjetlijoj osnovi; vjenčić je opnast, kožast, listići su gusti, bjelkasti, oštrica je sitno nazubljena; spore su dekstroidne, 5.5-7 x 2.5-3 µm, cheilocistide su jajolike; raste u vlažnim bjelogoričnim i aluvijalnim šumama./

Oštrica listića je bjelkasta, nije tamnija, miris je drugačiji ili nije izražen, cheilocistide su batinaste, valjkaste ili odsutne.

I klobuk i stručak su dekorirani s 2-5 mm dugim, slabo kontrastnim, tamnosmeđim ljuskama ili šiljcima.

/Klobuk je 3-9 cm širok, kožica prelazi preko ruba; stručak je 4-10 x i 0.5-1.2 cm, bulbozno je zadebljan na bazi, iznad vjenčića je bijel i kremast; s rijetkim je prstenastim pojasom; spore su 4.3-6 x 2.6-3.3 µm, cheilocistide su batinaste do valjkaste, 15-35 x 5-7 µm; miris mesa je ugodan na gljive do odvratno kiselkast ispod kožice klobuka, poput spaljene gume; raste u bjelogoričnim šumama, po vrtovima i parkovima na vapnenastom tlu./

Klobuk je prekriven sa smeđim, vunastim, piramidalnim ljuskama koje se na pritisak ne skidaju, stručak je obično dvostruko duži od promjera klobuka.

/Klobuk je 3-8 cm širok,  prekriven je 0.5-1 mm visokim ljuskama, stručak je 5-11 x 1-2.5 cm, na vrhu je svjetlije ružičasto-smećkaste nijanse, ispod vjenčića je sa rijetkim smećkastim do sivo-smeđim ljuskama; vjenčić je brzo prolazan ili samo s prstenastom zonom; spore su 3.6-5.3 x 2.1-2.9 µm, nema cheilocistide; miris mesa je ugodan na gljive; raste u aluvijalnim, bjelogoričnim šumama, često na zakopanim drvnim ostacima./

Cheilocistide su brojne, batinaste.

Nema cheilocistide.

7

Meso je u bazi i uz rub stručka žuto-smeđe do smeđe, oštrica listića je glatka.

/Klobuk je 3-11 cm širok, smeđ do crvenkasto-smeđ, isprva je prekriven sivo-smeđim pomalo vunastim ljuskama na krem do svijetlosmeđoj osnovi, koje su prolazne i često prisutne samo na sredini, ljuske su oko 1-2 mm duge, kada se izgube površina je svilenkasta; stručak je 5-11 x 1-3 cm, prekriven je dobro uočljivim vlaknastim ovojem, žuto-smeđ ili svijetlosmeđ, na vrhu je svjetliji, na donjem dijelu je s prolaznim sivo-smeđim ljuskama koje nisu priraštene, baza je smeđe bradavičava; vjenčić je prolazan; listići  su slabo račvasti, oštrica je vijugava; spore su dekstrinoidne, 4.5-6.5 x 2.5-3 µm, cheilocistide su brojne, batinaste, 20-35 x 5-9 µm; meso miriše kao kod smrdljive štitarke, neugodno na plin ili spaljenu gumu; raste u starim bjelogoričnim šumama, vrlo rijetko u crnogoričnim šumama, po vrtovima, uz ceste, po blatu ili na terenu s bujnim raslinjem, na vapnenastom tlu bogatom hranjivim tvarima./

Echinoderma perplexum

Meso je u svim dijelovima bijelo, oštrica listića je nazubljena.

/Klobuk je 2-7 cm širok, narančasto-smeđ, prekriven je tamnosmeđim stožastim ljuskama, 0.25-0.5 mm dugim, koje se na pritisak skidaju; stručak je 3-4 x 0.4-0.5 cm, ispod prstenaste zone je ljuske kao i na klobuku, pomiješane su s dosta dugim i vidljivim vlaknima, na vrhu je sa širokom prstenastom zonom; listići su ponekad su račvasti; spore su 4-5.6 x 2.4-3.2 µm, cheilocistide su široko batinaste, 25-40 x 8-11 µm; meso miriše neugodno kao kod smrdljive štitarke, na spaljenu gumu ili plin; raste u svim tipovima šuma, na humusnom tlu./

Ljuske na klobuku duge 0.5-2 mm.

Ljuske su na klobuku duge oko 0.5 mm.

/Klobuk je 3-8 cm širok, prekriven je smeđim ljuskama na krem osnovi, koje se na pritisak lako skidaju; stručak je 5-11 x 1-2.5 cm, na vrhu je svjetlije ružičasto-smećkaste nijanse, ispod vjenčića je sa rijetkim smećkastim do sivo-smeđim ljuskama; vjenčić je brzo prolazan ili samo s prstenastom zonom; spore su 3.5-4.5 x 2-3 µm, nema cheilocistide; miris mesa je ugodan na gljive; raste u u aluvijalnim i bjelogoričnim šumama, često na zakopanim drvnim ostacima./

Klobuk je prekriven tamnosmeđim vunastim stožastim ljuskama, prosječna dužina spora je oko 4.5 µm, meso miriše na spaljenu gumu ili plin.

/Klobuk je 2-4.5 cm širok, ljuske su do 2 mm duge, na pritisak se lako uklanjaju; stručak je 3-5 x 0.3-0.6 cm, ispod vjenčića je prekriven rijetkim, pojasasto raspoređenim ljuskama na krem osnovi; vjenčić je vunast i prolazan, na kraju je s prstenastom zonom; spore su dekstrinoidne, 3.5-5.5 x 2.5-3 µm, bez cheilocistida; meso miriše poput smrdljive štitarke; raste u bjelogoričnim šumama, šikarama, vrtovima i parkovima, na humusnom tlu bogatom hranjivim tvarima./

Okruglasto-piramidalne ljuske na klobuku nisu vunaste, prosječna dužina spora je veći od 4.7 µm, miris mesa nije izražen.

/Klobuk je 3-6 cm širok, crvenkasto-smeđ do kestenjastosmeđ, ljuske su do 2 mm duge; stručak je prekriven je smeđim do crvenkasto-smeđim ljuskama na svjetlijoj osnovi, s prstenastom zonom; spore su dekstroidne, 4-5.5 x 2.5-3 µm, nema cheilocistide; raste u svim tipovima šuma, vrtovima, livadama, poljima i parkovima./

Ključ D - štitarke (Cystolepiota), površina klobuka je granulirana, praškasta

Male sunčanice, površina klobuka je prekrivena granuliranim, praškastim, pahuljastim ili bradavičavim ostacima ovoja, koji nisu vlaknaste strukture, bez dobro definiranog vjenčića.

Klobuk je više ili manje žut, stručak je isprva žuto praškast, osnova je crvenog ili ljubičastog tona

/Klobuk je 1-3.5 cm širok, žućkast, uglavnom je prekriven grubim, žutim, zrnastim ostacima ovoja, koji se u starosti često izgube, a površina ostane fino brašnasta; stručak je 1-4 x 0.2-0.6 cm, svijetložut, na vrhu je gotovo gladak; s prstenastom je zonom; spore su 3.5-5.5 x 2.5-3 µm, nema cheilocistide; raste u bjelogoričnim šumama, na rubovima šuma, po šumskim putevima i u vrtovima, na travnatim površinama, na glinenastom tlu/

Klobuk je ljubičast ili ružičast, ponekad samo na sredini.

Klobuk i stručak su ljubičasti, površina je bijelo zrnasta, jako miriše na plin.

/Klobuk je 1-3.5 cm širok, ljubičast i posut bijelim zrncima, rub je resast od ostataka ovoja; stručak je ljubičast i posut bijelim zrncima; s prolaznom je bjelkastom prstenastom zonom; spore su 7.5-10 x 3-3.5 µm; raste u bjelogoričnim šumama i parkovima./

Klobuk i stručak su prekriveni debelom ružičastom do crvenkastom, zrnastom do brašnastom prevlakom na bijeloj osnovi, debeli praškasti sloj često se skuplja u šiljke.

/Klobuk je 1-5 cm širok, rub je resast od ostataka ovoja, trljanjem ne mijenja boju; stručak je bijel, često je potpuno vunast, na vrhu je obično gladak; s prstenastom je zonom; spore su 4-6 x 2.2-3 µm, cheilocistide su često s kljunastim produžetkom na vrhu; miris mesa nije izražen ili je na plijesan; raste u bjelogoričnim šumama, uz ceste, po parkovima, na tlu bogatom hranjivim tvarima./

Klobuk je izraženo oštro ispupčen na sredini, pokriven je obilnom bijelom pamučastom i praškastom dekoracijom, koja je nagomilana u velikim čupercima i grudama, dekoracija poslije potamni.

/Klobuk je 2-6 cm širok, bijel, dekoracija kasnije postane ružičasto-oker do smećkasta, po suhom je vremenu žućkast, trljanjem postane crveno-smeđ, rub je resast od ostataka ovoja; stručak je 4-8 x 0.3-0.8 cm,  bjelkast, ispod prstenaste zone je pamučasto-praškast poput klobuka; s prstenastom je zonom; spore su 4.2-4.5 x 2.2-2.8 µm, ; meso na prerezu u dnu stručka postane lagano ružičasto, a zatim tamno hrđasto-crveno; raste u bjelogoričnim i miješanim šumama i parkovima, na tlu bogatom hranjivim tvarima./

Cheilocistide su s grlićem na vrhu, klobuk je prekriven gustim, brašnastim slojem, koji se ponekad gomila u trokutastaste bradavice ili ljuske.

Cheilocistide nisu prisutne, klobuk je prekriven s vrlo tankim praškastim slojem, gotovo gladak.

Površina listića je žuto istočkana pleurocistidama, cheilocistide su sa žutim sadržajem, klobuk je na sredini s narančasto-smeđim tonovima.

/Klobuk je 0.7-2.5 cm širok, bjelkast, na sredini je sa narančasto-smeđim tonovima, kožica je fino zrnasta, s obilnim je trokutastim, bjelkastim, brašnastim ostacima ovoja; stručak je 1.5-7 x 0.25-0.5 cm, na donjem je dijelu bijelo brašnast, a na donjem crvenkasto-smeđ; nema vjenčića; oštrica listića je nazubljena; spore su nedekstrinoidne, neamiloidne, 3.5-5.5 (6) x 2-3 µm, cheilocistide su valjkasto-vretenaste, skoro batinaste, sa žutim zrnatim sadržajem, s produžetkom na vrhu, 17-40 (50) x 6.5-12 µm, grlić je 3-4 x 3 µm, pleurocistide su obilne, slične cheilocistidama, ali bez ili s kratkim vratom, povećane su jasno vidljive kao žute točkice, ravnomjerno raspoređene po površini listića; raste u svim tipovima šuma među humusom i lišćem./

Klobuk u starosti ili trljanjem postaje crvenkast, Q kod spora je 1.8-2.

/Klobuk je 1-5 cm širok, prekriven je bijelom pamučastom i praškastom dekoracijom, površina se poslije raspucava i postaje mjestimično hrđastosmeđa; stručak je malo zadebljan na bazi, prekriven je s rijetkim bijelim zrncima, često je gotovo gladak; vjenčić samo u tragovima; oštrica listića je sitno nazubljena; spore su 4-7 x 2-3 µm, cheilocistide su s grlićem na vrhu; meso na presjeku malo posmeđi, a u starosti je hrđastosmeđe; raste u bjelogoričnim šumama, uz potoke, na humusnom tlu./

Klobuk u starosti ili trljanjem postaje žućkast do sivkast, Q kod spora je 2.1-2.4.

/Klobuk je 1-4 cm širok, gusto je prekriven brašnastim, bjelkastim, smeđim do crvenkasto-smeđim ljuskama; stručak je 3-4 x 0.1-0.6 cm, bijelo-krem, prema dnu je smećkast, u mladosti je potpuno prekriven mekim, brašnastim ljuskicama; spore su 4.3-6 x 2.2-3.4 µm, cheilocistide su u obliku boce, s grlićem na vrhu, relativno brojne; meso je u donjoj polovici stručka je sivo-smeđe do tamnosmeđe, na presjeku ne mijenja boju, a naknadno najviše lagano posmeđi; raste u bjelogoričnim šumama, po parkovima, rubovima šuma, šumskim stazama, vrtovima, travnatim površinama i po grmlju./

Q kod spora je 1.4-2.4, Qe = 1.78, spore su glatke.

/Klobuk je 1-2.5 cm širok, bijel, u starosti je svijetlo ružičast, u mladosti je posut bijelom granuliranom, praškastom prevlakom koja se lako briše; stručak je 3-4 x 0.1-0.2 cm, lagano je praškast kao i klobuk, ubrzo postaje više ili manje gladak i počinje poprimati crvenkasto-ružičastu boju od baze prema gore; na vrhu je s teško uočljivom prstenastom zonom; spore su 4-5 x 1.5-2.5 µm, nema cheilocistide; raste u svim tipovima šuma, na rubovima šuma, šumskim putevima, travnatim površinama, u vrtovima i na mjestima bogatim mahovinom./

Q kod spora je 1.2-2.2, Qe = 1.55, spore su fino hrapave.

/Klobuk je 0.5-1.8 cm širok, bijel do krem, prekriven je s praškastom do granuloznom prevlakom, na sredini je blijedo narančast do ružičast; stručak je 2–5 x 0.05–0.2 cm, s praškastim do granuloznim ljuskama bijel, u početku je s krhkim i opnastim zastorkom između ruba klobuka i stručka; spore su nenamiloidne, nedekstrinoidne, (3) 3.5–4.5 (5) × 2–3 (3.5) µm, nema cheilocistide; raste u svim tipovima šuma, na tlu bogatom hranjivim tvarima./

Ključ E - štitarke (Lepiota) - površina klobuka je glatka ili vlaknasto ljuskava

Male do srednje velike sunčanice, površina klobuka je glatka ili ljuskava, sa sraštenim, više ili manje vlaknastim ostacima ovoja; vjenčić je prolazan; spore su bez kličnog otvora.

Klobuk je bijel, krem, blijedo žut do žuto-smeđ.

Klobuk je tamniji ili drugih boja.

Klobuk je 2-6 cm širok, spore su duge 10-20 µm.

/Površina klobuka u mladosti je prekrivena bijelim ljuskicama, koje su kasnije kremaste, smeđe ili crvenkasto-smeđe, ljuskice su najgušće na sredini koja je obično tamnija; stručak je 6-8 x 0.3-0.5 cm, malo je zadebljan na bazi, bijel, donji je dio s bijelim priraštenim ljuskicama, vunast; vjenčić je opnast, pahuljast i brzo prolazan; meso miriše na rotkvice; raste u bjelogoričnim šumama, po šumskim putevima, rubovima šuma i livadama./

Lepiota erminea

Klobuk je 1-3 cm širok; spore su duge do 10 µm.

Vjenčić je bijel, krhak, ili sa nepravilnim smećkastim prstenastim pojasom; spore su u obliku rakete, 7.5-10 x 2.5-3.5 µm, meso tipično neugodno miriše poput smrdljive štitarke (Lepiota cristata).

/Klobuk je 1-2.5 cm širok, bijel je ili žućkast, sredina je uvijek malo tamnije žuto-smećkaste ili smećkaste boje, površina je sitno bjelkasto vlaknasto ljuskava, ljuske su na sredini crvenkasto-smeđe do narančasto-smeđe, kožica prelazi preko ruba, rub je karakteristično krpast ili resast; stručak je 2-6 x 0.3-0.5 cm, na bazi je dosta crvenkasto-smeđe vlaknast; cheilocistide su batinaste; meso je tipično je neugodnim mirisom kao kod smrdljive štitarke; raste po lončanicama za cvijeće, staklenicima, grmlju, parkovima i u bjelogoričnim šumama, na vlažnom tlu bogatom humusom./

Lepiota subalba

Stručak je bez vjenčića, eventualno je s vlaknastim ostacima na površini stručka, spore su eliptične, 3-4 x 2-3 µm, miris mesa nije izražen.

/Klobuk je 1-3 cm širok, bijel, ubrzo postaje smećkasto mrljast na sredini, u zrelosti je na sredini svijetlosmeđ do tamnosmeđ, prema rubu je narančasto-smeđ, a na rubu je uvijek bijel do bjelkast, kasnije se raspucava na koncentrična polja, u starosti je ponekad ljuskav; stručak je 1.5–4 x 0.15–0.3 cm, bijel, kasnije je sivo-narančast do sivo-smeđ, s nejasnom je izrazito ružičastom nijansom, na dnu je tamnije narančasto-smeđ, cijelom dužinom je fino svilenkasto vlaknast; cheilocistide su 10-29 × 4.5– 8 μm, u obliku su boce, ponekad su vretenaste ili batinaste; raste u svim tipovima šuma i parkovima, na pjeskovitom tlu bogatom humusom./

Vjenčić je pokretan, s gornje je strane bjelkast, a s donje oker, spore su 13-17 x 8-10 µm.

/Klobuk je 5-9 cm širok, površina je oker-smeđa, prekrivena je sa koncentrično raspoređenim, malim do srednje velikim, smeđim ljuskama, koje se razrjeđuju prema rubu, ponekad su ljuske više ili manje čekinjaste i u dobrom kontrastu sa bijelom do krem osnovom; stručak je 6-10 x 0.6-1.2 cm, na dnu je gomoljasto zadebljan, krem do oker na gornjoj trećini, smeđ u donjoj trećini; listići su odvojeni ovratnikom; spore su dekstrinoidne, cheilocistide su batinaste, valjkaste do vretenaste, 35-55 x 10-15 µm; raste u svim tipovima šuma, na šumskim čistinama, u travi./

Vjenčić nije pokretan ili je izražen u vidu prstenaste zone ili uopće ne postoji.

Vjenčić je kod razvijenih primjeraka uglavnom jasno definiran, ponekad u starosti otpadne.

Vjenčić je kod razvijenih primjeraka uglavnom izražen u vidu prstenaste zone ili uopće ne postoji.

Vjenčić je s donje strane smećkast, tamnoljubičast ili ljubičasto-smeđ, stručak je pri dnu smećkast ili vinskicrvenkast.

Vjenčić s donje strane bijel, nije tamniji, samo rub može biti crno točkast, stručak je ispod vjenčića uglavnom bijel.

Vjenčić je s donje strane tamnoljubičast ili ljubičasto-smeđ, stručak je pri dnu vinskicrvenkast, spore su 4-6.5 x 2.5-4 µm.

/Klobuk je 2-7 cm širok, sivo-smeđ ili crvenkasto-ljubičast, sredina je ljubičasto-smeđa, često je bez ljubičastog tona, širenjem se prema rubu razlaže na tamnosmeđe, crveno-smeđe ili sivo-smeđe ljuske; stručak je 2-4 x 0.2-0.3 cm, najprije je bjelkast, kasnije je ljubičasto-ružičast, ponekad je prekriven ljepljivim vlakancima; vjenčić je opnast i u obliku ovratnika, uspravan, rub je ružičasto-siv; meso je bijelo, u dnu stručka je crvenkasto, miris nije izražen ili je slab na voće; raste po livadama, parkovima, pašnjacima, rubovima šuma, šumskim putevima, na tlu bogatom humusom./

Vjenčić je s gornje strane svijetlosmeđ, a s donje strane često tamnije ljuskav, stručak je ispod vjenčića sa smećkastim vlaknastim ljuskama, spore su 6-10 x 4-5 µm.

/Klobuk je 1-5 cm širok, crvenkasto-smeđ ili tamnosmeđ, osnova je svijetlosmeđa, također je s ljubičastom nijansom, kožica se prema rubu razlaže na koncentrično razmještene sitne, često stršeće, ljubičasto-smeđe ljuske; stručak je 2-5 cm visok, u starosti ili na ozlijeđenim mjestima posmeđi; vjenčić je dosta trajan, opnast; cistide na kožici klobuka su valjkaste; miris mesa je ugodan; raste u svim tipovima šuma, češće u bjelogoričnim i aluvijalnim šumama ili po livadama, na tlu bogatom hranjivim tvarima./

Vjenčić je s crnim točkastim rubom, sredina klobuka je tamnosmeđa ili crnkasta, prema rubu se razlaže na koncentrično postavljene uzdignute crvenkasto-smeđe do crno-smeđe ljuske na bijeloj osnovi.

/Klobuk je 1-7 cm širok, sredina je skoro glatka, tamnosmeđa do crnkasta; stručak je 3-9 x 0.8-1.4 cm, osnova je bijela, ispod vjenčića je svijetlosmeđ, uglavnom je prekriven crno-smeđim ljuskama; vjenčić je krhak, bjelkast i s crnim točkastim rubom; spore su 6-8.5 x 4-5 µm; meso miriše neugodno; raste u svim tipovima šuma, češće u crnogoričnim šumama, po šumskim putevima i parkovima./

Rub vjenčića nije crno točkast, a sredina klobuka je svjetlija, narančasto-smeđa do crvenkasto-smeđa.

Klobuk je do 6 cm širok, stručak je lagano zadebljan na bazi, spore su duge 3-8.5 µm.

Klobuk je obično širi od 6 cm, stručak je gomoljasto zadebljan na bazi i s jasnim pojasastim ostacima ovoja s narančasto-smeđim rubovima, a na pritisak ili na ozlijeđenom mjestu požuti, spore su duge 8.5-11 µm.

/Klobuk je 4-12 cm širok, površina se prema rubu razlaže na sitne, koncentrično postavljene crvenkaste do tamnosmeđe ljuskice; stručak je 4-10 x 0.5-1 cm; vjenčić je srednje veličine, nepravilan, nije pokretan, bijel, lagano je svilenkast i vlaknast; miris mesa je neugodan, oštar na spaljenu gumu, sličan kao kod smrdljive štitarke; raste u svim tipovima šuma, često u blizini bukve, na vapnenastom tlu./

Spore su u obliku klina ili rakete, dužine 5.5-8.5 µm, meso je u svim dijelovima bijelo, miris je vrlo oštar, neugodan, metalni, na plin, spaljenu gumu ili haringe.

/Klobuk je 2-6 cm širok, prekriven je s koncentrično raspoređenim smeđim do tamnosmeđim ljuskicama na bijeloj osnovi, koje su prema sredini sve gušće tako da je ispupčenje izrazito smeđe; stručak je 2-6 x 0.3-0.7 cm, sa svijetlosmeđom ili ružičastom nijansom na bijeloj osnovi, u donjoj je četvrtini stručka crvenkasto-smeđ do tamnosmeđ, osobito na zadebljanju; vjenčić je visoko postavljen, tipično opnast, jednostruk, smećkast; spore su dekstrinoidne, Q = 1.6-2.8, cheilocistide su batinaste; raste u svim tipovima šuma, po šumskim stazama, često na sloju lišća ili iglica./

Spore su široko eliptične, dužine 3-5 µm, meso je bjelkasto, u donjem dijelu stručka je ružičasto-smeđe, miris nije izražen.

/Klobuk je 1-3.6 cm širok, nepravilno se raspucava oko sredine u koncentrične prilegnute ljuske, krem do ružičasto-smećkast ili narančasto-smećkast u sredini, bljeđi prema rubu; stručak je 2-3.5 x 0.15-0.2 cm, cijelom je dužinom sitno svilenkast; vjenčić je bjelkast, opnast, uzdignut i često nepotpun, ponekad nestaje u starosti; spore su neamiloidne, nedekstrinoidne, Q = 1.1-1.7, cheilocistidije su brojne, različitih oblika, uglavnom su batinaste ili u obliku boce; raste na golom tlu, u vrtovima i parkovima, na vapnenačkom tlu./

Spore su u obliku rakete ili klina.

Spore su eliptičnog, vretenastog ili bademastog oblika.

Na bazi stručka je s crvenkastim rizomorfima, sredina je klobuka obično zeleno-smeđa do crno-smeđa.

/Klobuk je 1-4 cm širok, sivo-zelenkast, površina se od od sredine prema rubu razlaže na zrnaste ljuske; stručak je više je ili manje vlaknasto ljuskav; spore su dekstroidne, 6-8 x 3.5-4.5 µm, Q = 1.4-2.3, meso je u donjem dijelu stručka crvenkasto, miris nije izražen; raste u svim tipovima šuma, po parkovima i vrtovima./

Rizomorfi na bazi stručka su bijeli, sredina je klobuka obično narančasto-smeđa, crveno-smeđa do tamnosmeđa.

Listići trljanjem postanu crvenkasto-smeđi, a klobuk narančast.

/Klobuk je 1-7 cm širok, kožica se brzo razlaže na male koncentrično raspoređene narančasto-smeđe do tamnosmeđe ljuske na bjelkastoj ili žutoj osnovi; stručak je  2-6 x 0.2-0.5 cm, samo je malo gomoljast na bazi, više je ili manje bjelkasto vlaknasto ljuskav, ispod prstenaste zone je više smećkast, u starosti ili na ozlijeđenim mjestima posmeđi; obično je bez vjenčića, a rijetko s prstenastom zonom ili vrlo rijetko s jednim ili više vjenčića koji se kod većih gljiva mogu odvojiti i kliziti po stručku; spore su 7-14 x 3-3.5 µm; meso je u stručku okerasto do narančasto-smeđe, miris je ugodan na travu ili na voće, poput zelene jabuke; raste u svim tipovima šuma, po šumskim stazama, šumskim čistinama, parkovima, vrtovima, na sloju lišća i iglica, najčešće raste u blizini smreke i bukve./

Spore su duge 8.5-11 µm, prosječna dužina je oko 9.7 µm, stručak je debeo od 5-10 mm, dekoracija na stručku je u jakom kontrastu s krem do lagano ružičasto-crvenom osnovom.

/Klobuk je 3-7.5 cm širok, površina se razlaže na sitne, koncentrično raspoređene ljuske na bijeloj do krem osnovi, smeđ, sivo-smeđ do tamnosmeđ, na oštećenim mjestima je ružičasto-crven; stručak je 3.5-7 x i 0.5-1 cm, obično je batinasto ili lagano gomoljasto zadebljan na bazi, s tamnosmeđim do crveno-smeđim bradavičavim ljuskama, osim na krajnjem vrhu ili samo u donjem dijelu, s jasnim je bijelim rizomorfima na bazi; listići su kod mladih plodnih tijela obično sa zelenkastom nijansom; spore su dekstrinoidne, 8.5-11 x 3.5-4.5, Q = 1.9-2.9, cheilocistide su brojne, vretenaste, valjkaste do batinaste, prozirne, (17) 22 - 38 (45) x (6) 7 - 13 (15) µm; meso je u stručku u mladosti ponekad sa zelenom nijansom, na kraju je lagano žućkasto-crvenkasto; raste u otvorenim područjima, u blizini rudnika, u bjelogoričnim šumama, na rubovima šuma, ispod raznog bjelogoričnog drveća, obično topole, graba, akacije, bukve ili vrbe, na glinenastom tlu./

Spore su duge 7-9.5 µm, prosječna dužina je oko 8.2 µm, stručak je debeo od 2-6 mm, stručak je ispod prstenaste zone sa smećkastim, ružičasto-smeđim do crvenkasto-smeđim vlaknastim ljuskicama na bjelkastoj osnovi.

/Klobuk je 2-4 cm širok, prekriven je gustim smeđim ljuskama na svjetlijoj osnovi, na sredini je tamniji; stručak je 2-3.5 x 0.2-0.6 cm, stručak je na vrhu gol; na vrhu je s prstenastom zonom; spore su 7-9.5 x 3-4 µm, Qe = 2.4, cheilocistidije su 30 x 9 µm, uglavnom su batinaste; meso je u vrhu stručka je krem, a u kori stručka ružičasto-smeđe; raste u svim tipovima šuma, češće u bjelogoričnim šumama, po šumskim stazama, šumskim čistinama, parkovima i vrtovima, na lišću ili golom tlu./

Srednja dužina spora je manja od 6 µm.

Srednja dužina spora je veća od 6 µm.

Klobuk je prilično ujednačene narančaste do narančasto-smeđe boje, cheilocistide su gotovo kuglaste.

/Klobuk je 0.5-2.5 cm širok, prekriven je žuto-smeđim do narančasto-smeđim ljuskama na bjelkastoj osnovi; stručak je 1.5-4 x 0.1-0.3 cm, bijel, pri dnu je crvenkast; bez vjenčića; spore su neamiloidne, nedekstrinoidne, 3.5-4.5 x 2.5-3.3 µm, cheilocistide su 23-37 x 15-25 µm; miris mesa nije izražen; raste u u svim tipovima šuma, obično ispod hrasta crnike, čempresa i cedra, na humusnim tlima bogatim hranjivim tvarima, u mediteranskom području./

/Klobuk je 2-5 cm širok; stručak je 3-4 x 0.4-0.6 cm, malo je gomoljast na bazi, korjenast, ispod izraženih ostataka vjenčića prekriven je crveno-smeđim ljuskama na bjelkastoj osnovi; vjenčić je izražen u obliku ljuskavih ostataka zastorka; spore su 4-6.5 x 2-3.5 µm; miris mesa nije izražen; raste u crnogoričnim šumama, na glinenastom tlu bogatom humusom./

/Klobuk je 2-6 cm širok; stručak je 2-5 x 0.2-0.5 cm, kasnije je smećkasto, ružičasto-smeđe ili smeđe vunast do rijetko ljuskav, na dnu je s bijelim micelijem; vjenčić je brzo prolazan i nepotpun, smećkast; spore su 4.5-6.5 x 3-4 µm, cheilocistide su batinaste, 30-48 x 6-12 µm; miris mesa je neugodan, metalan ili na spaljenu gumu; raste u svim tipovima šuma, češće u bjelogoričnim šumama jasena, hrasta i bukve,  ali i crnogoričnim šumama smreke, na tlu bogatom humusom/

Na bazi stručka je s crvenkastim rizomorfima, meso na prerezu pocrveni, osobito u kori i dnu stručka.

/Klobuk je 1.5-3 cm širok, crvenkasto-smeđ do tamnosiv, na sredini je tamniji, prema rubu se razlaže na radijalno raspoređene sitne ljuskice na bjelkastoj osnovi; stručak je 2-4 x 0.15-0.3 cm, pri dnu je narančast do vinskicrvenkast, s ljuskama istim kao i na klobuku, bez vjenčića; spore su dekstrinoidne, 4-6 x 2.5-3.5 µm, Q = 1.1 - 1.7, cheilocistide su 20-30 (35) x 8-10.5 (12) µm; meso miriše na voće ili je neugodan, metalni ili na spaljenu gumu; raste u svim tipovima šuma, po parkovima i uz puteve, na staništima bogatim hranjivim tvarima, na vapnenastom tlu/

Lepiota hymenoderma

Prosječna dužina spora je oko 5.5 µm, stručak je prema bazi crvenkasto-smeđ do tamnosmeđ i s rijetkim bijelim ljuskicama.

/Klobuk je 2-4.5 cm širok, prekriven je finim žuto-smeđim, svijetlosmeđim, ružičasto-smeđim do smeđim, koncentrično raspoređenim ljuskama na bjelkastoj osnovi; stručak je 2-5 x 0.2-0.4 cm, samo se malo zadebljava prema dnu, prema bazi je crvenkasto-smeđ do tamnosmeđ i s rijetkim bijelim ljuskicama; vjenčić je krhak, opnast, često je samo u tragovima, prolazan; spore su nedekstrinoidne, 4.5-6.5 x 3-4 µm, Qe = 1.6, nema cistide; meso je u središnjem šupljem dijelu stručka je krem do tamnosmeđe, miris je ugodan na gljive; raste po livadama, vrtovima, uz ceste, u parkovima, rjeđe u šumama, preferira drvne ostatke i svjetlija mjesta, te šljunčana i pjeskovito-vapnenačka tla, odnosno tla siromašna hranjivim tvarima/

Cheilocistide su batinaste do široko batinaste, a meso miriše na spermu, klor ili spaljenu gumu, površina klobuka je prekrivena sa sitnim, koncentrično raspoređenim, narančasto-smeđim ljuskama na gotovo bjelkastoj osnovi.

/Klobuk je 1-3 cm širok, sredina je glatka i tamnija; stručak je 1.5-5 x 0.2-0.3 cm, u mladosti je bjelkast do kremast s ružičastim nijansama, kasnije je prema dnu smećkast; vjenčić je opnast, vlaknast, prolazan; spore su nedekstrinoidne, 3.5-5 x 2.5-3.5 µm; raste u svim tipovima šuma, češće u crnogoričnim šumama, na rubovima šuma i u jarcima uz puteve./

L. cristatoides

Cheilocistide nisu prisutne, a miris mesa nije izražen, površina se prema rubu razlaže na vunaste, crvenkasto-smeđe, vlaknaste ljuskice na bijeloj do krem osnovi.

/Klobuk je 1.5-2.5 cm širok, dini, na sredini je tamniji; stručak je 1.5-2.5 x 0.1-0.3 cm, lagano je zadebljan na bazi, ispod vjenčića je s okerastim vlaknastim ljuskicama na bijeloj do krem osnovi; vjenčić je krhak, bijel, opnast, uzdignut, prolazan, brzo otpadne; spore su nedekstrinoidne, 3.5-4.5 x 2-3 µm, Qav = 1.7, cheilocistide nisu prisutne; miris mesa nije izražen; raste na travnatim mjestima, uz rubove šuma i na čistinama./

Listići su izraženo limunastožuti, meso u bazi stručka je žuto, klobuk i stručak su sa smeđim ljuskama na žutoj osnovi.

/Klobuk je 2-4.5 cm širok; stručak je 2-6 x 0.2-0.5 cm; na vrhu je s prstenastom zonom; listići su u mladosti bijeli, oštrica je fino trepavičava i uglavnom nazubljena; spore su dekstrinoidne, 6.5-9 x 3.5-4.5 µm; meso je na prerezu u bazi stručka sumporastožuto; raste u bjelogoričnim šumama, šikarama, staklenicima, lončanicama za cvijeće, na tlu bogatom hranjivim tvarima i pjeskovitom tlu, voli toplija staništa./

Listići su bijeli, krem ili smećkasti, meso na prerezu ponekad može biti žućkasto u bazi stručka, ali u tom slučaju osnova klobuka i stručka nisu žuti.

Dio spora je u obliku klina ili rakete, a ostale spore su eliptične, na bazi stručka je s crvenkastim rizomorfima. 

Klobuk je prekriven tamnijim ljuskama na žuto-smeđoj, narančasto-smeđoj do crvenkasto-smeđoj osnovi.

 Osnova klobuka je bijela do krem.

Spore su duge 8-13 µm, klobuk je u mladosti zelen.

/Klobuk je 3-7 cm širok, zelenkast do zeleno-smeđ, prekriven je koncentrično raspoređenim ljuskama na krem do žuto-smećkastoj osnovi, koje su gušće na sredini; stručak je više ili manje zadebljan na bazi, ispod vjenčića je prekriven sa istaknutim zelenim ljuskama, na vrhu je krem, oker do više ili manje narančasto-smeđ; s izraženom je prstenastom zonom; spore su 8-13 x 3.5-4.5 µm, Q = 2.2-2.9, cheilocistide su 22-31 x 7-10 µm; meso na prerezu u kori stručka postane krem-sivkasto i često lagano narančasto-smeđe, miris nije izražen; raste u svim tipovima šuma i parkovima, u blizini raznog bjelogoričnog drveća, obično jasena, bukve, hrasta, javora, lijeske, breze ili graba./

Spore su duge 6-9 µm, a klobuk u mladosti nije zelen.

Površina klobuka se prema rubu razlaže na narančasto-smeđe do tamnosmeđe koncentrično raspoređene ljuske na žuto-smeđoj do narančasto-smeđoj osnovi, oštrica listića je sitno nazubljena i valovita.

/Klobuk je 2-7 cm širok, prekriven je narančasto-smeđim do tamnosmeđim koncentrično raspoređenim ljuskama na žuto-smeđoj do narančasto-smeđoj osnovi; stručak je 2-6 x 0.2-0.4 cm, više je ili manje zadebljan na bazi, prekriven je istim ljuskama kao i klobuk; vjenčić je krhak, opnast, često je izražen samo u vidu ljuskave prstenaste zone, prolazan; spore su jako dekstrinoidne, 7-10 x 3-4 µm, Qe = 2.4-3; meso je na prerezu lagano crvenkasto u stručku, a krem-sivkasto u kori stručka i iznad listića, miris nije izražen; raste u svim tipovima šuma, po šumskim putovima, šumskim čistinama, u parkovima i vrtovima, u blizini raznog bjelogoričnog drveća, obično lijeske./

Osnova klobuka je svijetle crvenkasto-smeđe boje, oštrica listića je glatka.

/Klobuk je 3-6 cm širok; stručak je 5-16 x 0.5-2.2 cm, često je batinasto ili lagano gomoljasto zadebljan na bazi, crvenkasto-smeđ, na bazi je lagano ljuskav; na vrhu je s prstenastom zonom; listići su bijeli, s laganom su ružičasto-narančastom nijansom; spore su 7-9 x 3-3.5 µm; meso je bjelkasto, s laganom je narančastom nijansom, miris nije izražen; raste u crnogoričnim šumama, obično šumama smreke./

Stručak je često prilično kratak, ispod vjenčića je s dobro uočljivim crnkastim, crvenkastim ili ljubičasto-smeđim zrnastim pojasevima, površina klobuka se koncentrično raspucava na dosta pravilno, koncentrično raspoređene, svijetlosmeđe ljuske na bijeloj ili svijetlosmeđoj osnovi, oštrica listića je lagano nazubljena.

/Klobuk je 2-5 cm širok, crvenkasto-smeđ, ružičasto-smeđ, ljubičasto-smeđ ili tamnosmeđ, sredina je cjelovita i malo zrnasta; stručak je 2-6 x 0.2-0.5 cm, malo je zadebljan na bazi, iznad vjenčića je bjelkast; vjenčić je izražen u obliku bjelkaste ili svijetlosmeđe vlaknaste prstenaste zone, često je samo u tragovima; spore su 7-10 x 4-5 µm; meso na prerezu ili kada se protrlja malo pocrveni, miriše ugodno na voće; raste u bjelogoričnim šumama, po šumskim putevima, šumskim čistinama, parkovima, vrtovima, vlažnim te pjeskovitim i travnatim mjestima./

Dužina spora je veća od 9 µm.

/Klobuk je 1-7 cm širok, površina se prema rubu razlaže na oker, smećkaste ili narančaste ljuske na bijeloj osnovi, koje su prema sredini sve gušće pa je ispupčenje smeđe do narančasto; stručak je 2-8 x 0.4-0.9 cm, prekriven je žutim vunastim ljuskama, na bazi je žućkasto-oker; vjenčić je izražen u obliku vunaste prstenaste zone; spore su vretenaste, 13-25 x 4-6 µm, cheilocistide su batinaste, oko 30 x 10 µm; meso miriše neugodno na kiselo voće ili na gljive; raste u svim tipovima šuma./

Prosječni odnos dužine i širine spora je veći od 2.4 (Qav = 2.6), meso je na prerezu u donjem dijelu stručka lagano ružičasto.

/Klobuk je 2-5 cm širok, u početku je crveno-smeđ, kasnije je ružičasto-smećkast sa svijetlo crvenkasto-smećkastom baršunastom sredinom, kasnije se prema rubu razlaže na sitne, stisnute ljuske na smećkastoj osnovi; stručak je 3-7 x 0.3-0.65 cm, obično je malo zadebljan na bazi, od vjenčića do baze je vlaknast do pahuljast na krem do blijedo smeđoj osnovi; prstenasta zona se sastoji od pramenova bijelih, labavih vlakanaca; spore su vretenaste do bademaste, dekstrinoidne, 10-16 x 4.5-6,5, Q = (2.2) 2.4 - 2.8 (3), cheilocistide su batinaste, pleurocistide su odsutne; meso miriše neugodno na spaljenu gumu; raste po planinskim predjelima, u šumama bora, na šumskim čistinama, po parkovima, livadama, pašnjacima, truloj travi i iglicama./

Q je manji od 2.4 (2-2.1), meso je na prerezu u donjem dijelu stručka bijelo ili žućkasto.

Stručak je do visine ruba klobuka izraženo prekriven sitnim bijelim vlaknastim ljuskama, meso je na prerezu u donjem dijelu stručka žućkasto.

/Klobuk je 3-8 cm širok, bijel, u starosti je žućkast, pokriven je sitnim bijelim vlaknastim ljuskama na bijeloj osnovi, koje su sve gušće prema oker ili smeđoj sredini klobuka; stručak je 5-12 x 0.3-0.8 cm, do visine ruba klobuka prekriven je istim sitnim bijelim vlaknastim ljuskama kao i klobuk; vjenčić je bijel, sastoji se od brzo prolaznih vlaknasto-opnastih ostataka zastorka, na kraju je obično samo u tragovima; spore su vretenaste, 11-18 × 4.5-6 µm, Q = (1.8) 2 - 2.3 (2.6), Qav = 2.1; miris mesa je napadno slatkasto-kiselkast; raste u svim tipovima šuma./

Stručak je svilenkast, s raštrkanim je čupavim, bjelkastim do crvenkasto-smeđim vunastim ljuskicama na donjoj polovici, meso je na prerezu u donjem dijelu stručka krem.

/Klobuk je 3-7 cm širok, prekriven je smeđim do ružičasto-smeđim stožastim ljuskama na bijeloj osnovi, sredina je tamnija, smeđa do narančasta; stručak je 2-8 x 0.4-0.9 cm, ispod prstenaste zone prekriven je bjelkastim do crvenkasto-smeđim vunastim ljuskicama, na bazi je s bijelim vunasto-baršunastim micelijskim nitima; na vrhu je sa prstenastom zonom; spore su usko eliptične do bademaste, jako su dekstrinoidne, 9-13.5 x 4-6 µm, Qav = 2, cheilocistidije su batinaste ili u obliku boce, 25-37 x 8-10 µm; meso miriše na spaljenu gumu; raste u svim tipovima šuma, uglavnom ispod bjelogoričnog drveća, najčešće bukve i hrasta, na vapnenačkom tlu./

Klobuk se prema rubu razlaže na ružičasto-smeđe do crveno-smeđe ljuske na bjelkastoj osnovi.

Klobuk je sa sitnim, prilegnutim maslinasto-smeđim do maslinasto-sivim ljuskama, rub je svjetliji, stručak je prema dnu je smećkast do crvenkasto-smeđ i s bjelkastim ljuskicama.

/Klobuk je 3-9 cm širok, na sredini je tamniji, rub je svjetliji; stručak je na vrhu s prstenastom zonom; spore su 6-8 x 3.5-5 µm; meso je na prerezu u dnu stručka ružičasto, miris je neugodan na plijesan; raste u svim tipovima šuma, češće u bjelogoričnim šumama i parkovima./

Stručak je 3-4 mm debeo (ne računajući eventualno gomoljasto zadebljanje na bazi), klobuk ili stručak trljanjem postanu blago vinskicrveni, meso na prerezu u donjoj polovici stručka lagano pocrveni ili poružičasti, osobito uz koru stručka, miris je slab na brašno.

/Klobuk je 2-6 cm širok, sredina je tamnija, blijedo ružičasta, crvenkasto-ružičasta ili crveno-smeđa, prema rubu se razlaže na vlaknaste ljuske na bjelkastoj osnovi; stručak je 2-4 cm visok, baza je lagano gomoljasto zadebljana, bijelo vlaknasto ljuskav na crvenkastoj do blijedo ružičastoj osnovi, na vrhu je svjetliji; vjenčić je bjelkasto ljuskav ili opnast i prolazan; spore su 6.5-8.6 x 3.4-5.3 µm, cheilocistide su valjkaste do batinaste; raste u svim tipovima šuma, po livadama, šumskim stazama, uz rubove šuma i puteve, voli pjeskovito tlo./

Stručak je ispod vjenčića sa svijetlosmeđim ili crvenkasto-smećkastim pojasom koji nije izražen prema bazi, cheilocistide su batinaste do jajolike, meso miriše na voće.

/Klobuk je 3-7 cm širok, površina se prema rubu razlaže na ružičasto-smeđe do sivo-ružičaste ljuske na bjelkastoj osnovi, ljuske su najgušće na crvenkasto-smeđoj sredini; stručak je 2.5-5 x 0.4-0.9 cm; vlaknasta prstenasta zona je brzo prolazna; listići su s ružičastom su nijansom; spore su amiloidne, 6-7.5 x 3-4 µm; meso je bjelkasto, s ružičastom je nijansom; raste u svim tipovima šuma, češće u bjelogoričnim šumama i po parkovima./6-7.5

Cheilocistidije su batinaste do vretenaste, kožica klobuka se razlaže na koncentrične, tamne ružičaste do ružičasto-smeđe ljuske na bijeloj osnovi.

/Klobuk je 3-7 cm širok, na sredini je tamniji i gladak; stručak je 4-10 x 0.4-1 cm, lagano je gomoljast na bazi, bijel, ružičast na dnu sa ružičasto-smećkastom bazom i ljuskama slične boje kao na klobuku; na gornjem je dijelu sa prstenastom zonom; spore su 6-8 x 3-4.5 μm, cheilocistidije su batinaste do vretenaste, (20) 24 – 45 (50) × (6) 7 – 15 (18) μm; meso je bjelkasto ili s laganim crvenkastim tonom, jako miriše na spaljenu gumu; raste u svim tipovima šuma, ispod hrasta, brijesta, smreke ili američke duglazije (Pseudotsuga menziesii)./

/Klobuk je 3-7 cm širok; stručak je 5-8 x 0.5-1 cm, na donjem je dijelu s bjelkastim do narančasto-smećkastim ljuskicama; na vrhu je sa prstenastom zonom; spore su 6-8.5 x 4-5 µm; meso je na prerezu više ili manje sa ružičasto-smeđom nijansom, u stručku je oker, miris je izraženo neugodan, na spaljenu gumu, plin ili užeglo ulje; raste u svim tipovima šuma, parkovima, šikarama i vrtovima, često na zakopanim drvnim ostacima izmiješanim sa zemljom./

Ključ F - štitarke, sunčanice (Leucocoprinus) - narebrani rub klobuka

S vjenčićem poput rukavca, najčešće su s kličnim otvorom, male do srednje velike veličine, rastu uglavnom u bjelogoričnim šumama na glinenastom tlu.

Plodno tijelo je svijetložuto, rub klobuka je narebran, cheilocistide su vretenaste s produžetkom na vrhu, rastu u posudama za cvijeće i staklenicima, a ne u prirodnim uvjetima.

/Klobuk je 2-7.5 cm širok, limunastožut do sumporastožut, površina je glatka ili blago brašnasta i prekrivena neravnim, vlaknastim ljuskicama koje se lako uklanjaju, ljuskice u starosti postanu tamnožute ili smeđe i gušće koncentrirane prema središnjem disku gdje često tvore mrlju, dok su na rubovima rjeđe, rub je sa svjetlijom bojom unutar brazda; stručak je 2.5-9 x 0.2-1.5 cm, na bazi je batinast, limunastožut do sumporastožut, u starosti može postati smećkast, iznad zadebljane baze je prekriven sitnim zrnastim ili vunastim ljuskicama; vjenčić je tanak, opnast, može biti poziciniran bilo gdje između vrha i dna stručka i pokretan, gornja je strana žuta, a donja je strana bjelkasta; listići su sumporastožuti; spore su 7.7-10.5 x 5.9-7.3 μm; miris mesa nije izražen./

Klobuk je širok do 2 cm, bijel, površina je glatka ili vlaknasta, raste na krupnim drvnim ostacima.

/Klobuk je 0.6-2 cm širok, bijel, u mladosti je prekriven praškastim slojem od okruglih zrnaca, rub je kasnije narebran do trećine promjera; stručak je 2-2.5 x 0.1-0.2 cm, lagano je zadebljan na bazi, gladak do lagano maljav; vjenčić je žilav, opnast, rub je u starosti nešto tamniji, dosta je postojan; spore su bez kličnog otvora, dekstrinoidne, 5-7 x 3.5-4.5 µm, cheilocistide su batinaste do vretenaste, 25-60 x 9-14 µm; miris mesa nije izražen; raste na različitim staništima, u prirodi ili u staklenicima, posudama za cvijeće./

Sredina klobuka je crno-smeđa, prema rubu se razlaže na sitne tamnije ljuskice, stručak je na bazi izduženo gomoljast.

/Klobuk je 2-8 cm širok, bijel, sredina je crno-smeđa, prema rubu se razlaže na sitne tamnije ljuskice, rub je narebran; stručak je bijel, na bazi je lagano smećkast, ispod vjenčića je pahuljast; vjenčić brzo otpadne; spore su 8.5-13 x 5-8 µm, cheilocistide su batinaste ili u obliku boce do ampule; meso miriše lagano na spermu; raste ispod bjelogoričnog drveća, u staklenicima ili lončanicama za cvijeće, voli toplija staništa./

Sredina klobuka je bijela do smećkasta, prema rubu se razlaže na sitne tamnije ljuskice, stručak je često batinasto zadebljan na bazi.

Sredina klobuka je kremasto-smeđa do smeđa, prema rubu se razlaže na sitne ljuskice bijele boje ili boje tamnije sredine.

/Klobuk je 3-7 cm širok, bijel, sredina je tamnija, kremasto-smeđa do smeđa, prekriven je sitnim ljuskama na bijeloj osnovi, ljuske su bijele ili boje tamnije sredine, u starosti postaje smeđ, rub je dugo podvijen, poslije je uočljivo narebran; stručak je 3-16 x 0.2-0.7 cm, često je batinasto zadebljan na bazi, u početku je redovito orošen, bjelkast je do siv, kasnije požuti ili posmeđi, s bjelkastim micelijem na bazi; vjenčić je opnast, slabašan, viseći i kratkotrajan; spore su 7.5-11 x 6-7.5 µm, cheilocistide su 30–62 x 8–18 µm; meso je više ili manje blago plavo prošarano, miriše na gljive; raste ispod bjelogoričnog drveća, na raspadajućim biljnim ostacima, najčešće u staklenicima ili posudama za cvijeće, na humusnom tlu, voli toplinu./ 

Sredina klobuka je bijela kao i ostali dio, često požuti, prema rubu se razlaže na bijele stršeće ljuske poput bradavica koje se lako uklanjaju.

/Klobuk je 2-8 cm širok, na kraju je svijetlosmeđ, rub je narebran i valovit; stručak je batinasto zadebljan i malo korjenasto produžen na bazi, bijel, ispod vjenčića je posut bijelim stršećim ljuskama, istim kao na klobuku; vjenčić je bijel, gladak, viseći i prolazan; spore su 7-10 x 5-6.5 µm; miris mesa je neugodan na plin; raste u svim tipovima šuma, po jarugama i uz rubove šuma, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (panjevi, grane) raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, najčešće kestena./

Ključ G - pečurkovice (Leucoagaricus) - svilenkasta površina klobuka

S vjenčićem poput rukavca, najčešće su s kličnim otvorom, male do srednje velike veličine, rastu uglavnom u bjelogoričnim šumama na glinenastom tlu.

 Meso na prerezu požuti, pocrveni ili posmeđi.

Meso na prerezu ne mijenja boju, obično je bijelo, eventualno nekad postane jedva uočljivo smećkasto. 

Klobuk se razlaže na velike ljuske, koje su na rubu rjeđe i razmaknute, vjenčić može biti pokretan ili nepokretan, izgledom podsjeća na velike sunčanice.

Klobuk se razlaže na male ljuskice.

Kožica se razlaže na široke smeđe ili crvenkasto-smeđe ljuske, meso na prerezu prvo jako požuti, a zatim postane žuto-smeđe pa crvenkasto-smeđe, klobuk je 6-20 cm širok.

/Klobuk je u mladosti je bjelkasto-smeđ, trljanjem požuti, a na oštećenim mjestima postane crvenkasto-smeđ, rub je narebran; stručak je 6-21 x 1-5 cm, prema dnu je sve deblji i završava vretenasto, ponekad je duboku ukorijenjen, iznad vjenčića je bjelkast, u srednjem je dijelu smeđ, a u donjem dijelu crvenkasto-smeđ, površina je smeđe ljuskava, u starosti je uzdužno vlaknast, na ozlijeđenom mjestu ubrzo intenzivno požuti pa poslije postane žuto-smeđ ili crvenkasto-smeđ; vjenčić je debeo, opnast, bijel, sa smeđim rubom, učvršćen je za stručak; listići u starosti ili trljanjem postanu žuti ili žuto-crvenkasti, kasnije postanu crvenkasto-smeđi; spore su s kličnim otvorom, prilično su dekstrinoidne, 9-11 x 6-7 µm, cheilocistide su u obliku boce do batinaste; raste u svim tipovima šuma, po parkovima, vrtovima, na drvnim ostacima raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, te na staroj piljevini./

Ljuske su na klobuku izrazito stršeće, šiljaste, uspravne i zakrivljene, žućkaste do smeđe, meso na prerezu jedva uočljivo pocrveni, osobito pri dnu stručka, klobuk je 4-12 cm širok.

/Klobuk je u mladosti je bijel ili žućkast, prema sredini su sve tamnije, a sredina je sivo-smeđa do tamnosmeđa i glatka; stručak je 7-12 x 0.7-1.2 cm, zadebljan na bazi, bijel, žuto-zelenkast, smećkast ili crvenkasto-smeđ, vlaknast, trljanjem posmeđi; s pokretnim je bjelkastim i pamučastim vjenčićem, rub je nazubljen; spore su s malim kličnim otvorom, 8-10 x 4-5 µm, cheilocistide su s produžetkom na vrhu; raste u planinskim crnogoričnim šumama, voli kiselo tlo./

Meso na presjeku odmah postane narančasto-crveno, rub vjenčića je vinskicrven.

/Klobuk je 3-6 cm širok, površina je prekrivena sraštenim, koncentrično raspoređenim crveno-smeđim ljuskama na bijeloj osnovi, na sredini je tamnije crveno-smeđe boje, u starosti ili trljanjem površina gubi crvenu boju i postaje smeđa, također se mogu pojaviti narančasti do ljubičasti tonovi; stručak je 7-10 x o.4-0.8 cm, zadebljan na bazi, u početku je bijel i svilenkast, ponekad s ružičastom nijansom na dnu, ali ubrzo postaje ružičast cijelom dužinom osim na vrhu, zatim crvenkasto-smeđe i smeđe vlaknast i ljuskav na bazi, koja na kraju postaje crno-ljubičasta, kad se osuši ova tamnija boja se širi preko cijele površine; vjenčić je pozicioniran je od sredine do vrha stručka, viseći, opnast, trajan, bijel, rub je vinskicrven, kasnije postaje mutno crven; listići trljanjem postanu narančasto-crveni; spore su bez kličnog otvora, dekstrinoidne, (7) 7.5-8.5 (9) × 3.5-4.5 µm, cheilocistide su u obliku boce; meso na presjeku odmah postaje narančasto-crveno, a kasnije tamnosmeđe, miris nije izražen; plodno tijelo u dodiru s amonijakom pocrveni, a ne pozeleni kao kod nekih sličnih vrsta; raste u svim tipovima šuma, parkovima, vrtovima, staklenicima, na kompostu, često ispod bagrema, hrasta, lijeske, bazge i kaline (Ligustrum vulgare), ali i ispod raznog crnogoričnog drveća, na vapnenačkom tlu./

Meso na presjeku požuti, može i pocrvenjeti, ali nikada nije s tako izraženim narančastim tonom, a rub vjenčića nije vinskicrven.

Meso na prerezu požuti, ponekad samo u bazi stručka.

Meso na prerezu pocrveni, posmeđi ili najprije postane žuto-smeđe, zatim narančasto-crveno pa smeđe.

Klobuk je sa sitnim crvenkasto-ljubičastim do ljubičasto-smeđim ljuskicama, stručak je bjelkast, a rub vjenčića žut.

/Klobuk je 3-8 cm širok, bjelkasto-žućkast, na sredini je tamniji; stručak je 4-8.5 x 0.5-1.2 cm, gomoljasto je zadebljan na bazi; vjenčić je opnast, uzdignut prema gore; spore su 7.5-8.5 x 4.5-5 µm, Qav = 1.85, cheilocistide su batinaste do vretenaste, glatke, s tipičnim kristalnim slojem na vrhu; meso je bjelkasto, na prerezu malo požuti u bazi, miriše slabo na gljive; raste u svim tipovima šuma, po parkovima, vrtovima, u grmlju, na pjeskovitom tlu, preferira mediteranska područja, ali se pronađe i u kontinentalnom dijelu./

Cheilocistide su u obliku boce, listići su na kraju krem-sivkasti, klobuk je obično siv do sivo-oker, prekriven je sa sivkastim vlaknastim ljuskicama na svijetložutoj osnovi.

/Klobuk je 4-9 cm širok, stručak je 6-10 cm visok, baza je uočljivo zadebljana, bijel, svijetložut, oker, iznad vjenčića je malo maljav, vlaknast, trljanjem ili na oštećenom mjestu postane žuto-okerast do smećkast; vjenčić je slabašan i opnast; spore su 8-10 x 5.4-6 µm; meso na prerezu postane lagano žućkasto ili smećkasto, ponekad jedva uočljivo, miris nije izražen; raste u svim tipovima šuma, po parkovima, vrtovima i livadama, najčešće na zapuštenim i zatravljenim njivama/

Cheilocistide su u obliku široko batinaste do jajolike, listići su u starosti s ružičastom ili crvenkastom nijansom, klobuk je bjelkast, krem, okerast ili smećkast, prekriven smeđim ljuskicama. 

/Klobuk je 3-14 cm širok, osnova je svjetlija, rub je obično svjetliji; stručak je jako zadebljan na bazi, s obrubljenim korjenastim završetkom, bijel, kremast ili žut; vjenčić je slabašan, opnast i viseći; spore su 6.4-9 x 4.4-6.5 µm; meso je žuto, u klobuku je bjelkasto, na prerezu postane žućkasto, miris nije izražen ili je ugodan na gljive; raste po parkovima, vrtovima, livadama, njivama, grmlju, u svim tipovima šuma, voli travnate površine te svijetla i sunčana mjesta, na vapnenastom tlu./

Klobuk je uži od 3 cm.

/Klobuk je 1-2 cm širok, na sredini je sa sitnom, jedva uočljivom grbicom, površina je baršunasta, prekrivena je s vunastim vlaknima i vrlo sitnim, šiljastim ljuskama tamnosmeđe boje koje su u kontrastu s bijelom osnovom, trljanjem ili rukovanjem brzo pocrveni, a zatim pocrni; stručak je 1-3 x 0.2-025 cm. bijel, trljanjem pocrveni, a zatim pocrni; vjenčić je opnast, bijel; listići trljanjem postanu ružičasti pa smeđi; spore su 5.5-8.5 x 3.5-5 µm, Q = 1.4 - 1.9, cheilocistidije su vrlo brojne, valjkaste do batinaste, u obliku boce, s prilično izduženim produžetkom na vrhu, 45-65 x 10-15 µm; meso na presjeku i trljanjem brzo pocrveni, miris nije izražen; kožica klobuka i listići u dodiru s amonijakom pozelene; raste u svim tipovima šuma, šikarama, travnatim površinama, parkovima ili staklenicima, na tlu bogatom hranjivim tvarima./

Klobuk je širok 3-9 cm. 

Stručak trljanjem ili na ozlijeđenom mjestu intenzivno pocrveni pa postane narančasto-crven.

/Klobuk je 5-20 cm širok, bijel, kremast, kožica se od ruba prema sredini razdvaja na koncentrično raspoređene smeđe ili crno-smeđe ljuske koje su prema sredini sve gušće, sredina je crno-smeđa, kožica trljanjem požuti, a na ozlijeđenom mjestu postane intenzivno crvena, narančasto-crvena ili crno-crvena, rub je narebran; stručak je 7-15 x 1-1.5 cm, prema bazi se zadebljava i završava vretenasto, nekad je duboko ukorijenjen, bjelkast, ispod vjenčića je sa crvenkasto-smećkastim vlaknastim ljuskama, na vrhu je svjetliji, trljanjem ili na ozlijeđenom mjestu intenzivno pocrveni pa postane narančasto-crven; vjenčić je opnast, nepokretan, bijel, kasnije je crvenkasto-smeđ; listići su bijeli, trljanjem požute, a kasnije postanu narančasto-crveni; spore su 7-8.5 x 4.5-5.5 µm, cheilocistide su s produžetkom na vrhu, u obliku boce; meso na presjeku najprije postane žućkasto-smeđe, zatim narančasto-crveno i na kraju smeđe, miris je kiselkast na voće, u dodiru s parama amonijaka pozeleni, a u dodiru sa slinom pocrveni; raste u svim tipovima šuma, parkovima, vrtovima, na drvnim ostacima raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, te na staroj piljevini./

Stručak trljanjem obično požuti pa poslije lagano pocrveni, ali ne intenzivno.

Vjenčić je opsežan, bijel, sa smećkastim rubom, meso miriše na cedrovinu i malo na jod.

/Klobuk je 3-8 cm širok, svijetle je crvenkasto-smeđe ili ružičasto-smeđe boje, sredina je znatno tamnija, površina je baršunasta ili sa sitnim ljuskicama na bjelkastoj ili ružičastoj osnovi, kožica prelazi preko ruba, rub je krpast i zupčast; stručak je 4-12 x 0.5-1 cm, na bazi je batinasto zadebljan, bijel do bjelkast, u starosti pri dnu postane svijetlosmeđ do crvenkasto-smećkast; vjenčić je opsežan, bijel; oštrica listića u starosti posmeđi; spore su s malim kličnim otvorom, 6-8 x 3.5-4.5 µm, cheliocistide su obilne, batinaste, 30–45 x 9–19 µm; kožica klobuka u dodiru s amonijakom pozeleni; raste u bjelogoričnim šumama, parkovima i vrtovima/

Obično raste u gustim skupinama ili grozdovima, vjenčić je crvenkast, meso na presjeku brzo postane vinskicrveno.

/Klobuk je 3-8 cm širok, svijetlosmeđ do sivo-smeđ, prekriven je smeđim do crveno-smeđim ljuskama, koje su prema sredini sve gušće, sredina je tamnija, prema rubu je žućkast; stručak je u mladosti svijetlosmeđ do crvenkasto-smeđ ili tamnosmeđ, površina je sitno ljuskava, trljanje požuti, kasnije postane crvenkast; vjenčić je opnast, u mladosti je uzdignut, kasnije je viseći; listići trljanjem postanu žuto-oker, oštrica je trepavičasta, crvena; spore su 7.5-11.5 x 5.5-8 µm, cheilocistide su batinaste, bez produžetka na vrhu; miris mesa je ugodan na gljive; raste busenasto po parkovima, vrtovima, po rubovima šuma i livadama, na kompostu ili na nakupinama piljevine ili kore./

Raste pojedinačno, vjenčić je bjelkast i kratkotrajan, meso na prerezu poprima više ili manje intenzivnu ružičasto-narančastu boju.

/Klobuk je 4-8.5 cm širok, bjelkast do krem, na sredini je tamniji, kožica se razlaže na sitne, šiljate, koncentrično razmještene, oker-smeđe do ljubičasto-smeđe ljuske na bjelkastoj osnovi, trljanjem postane crvenkasto-smeđ; stručak je 3-5 x 0.3-1.5 cm, lagano se zadebljava prema bazi, vlaknast, na vrhu je bijel do krem, a ispod vjenčića je smećkast, trljanjem požuti, zatim postane narančasto-crven pa crno-smeđ; listići trljanjem postanu crvenkasto-smeđi; spore su bez kličnog otvora, dekstrinoidne, 6-8 x 3.5-4.5 μm, Q = 1.4-1.7, cheilocistide su brojne, batinaste, bez produžetka na vrhu, prosječno su velike 80 x 20 μm; miris mesa nije izražen; meso i listići u dodiru s amonijakom intenzivno pozelene; raste u miješanim i bjelogoričnim šumama, parkovima, vrtovima i šumskim čistinama, na tlu bogatom hranjivim tvarima, na kompostu, te na nakupinama piljevine ili kore./

Klobuk je uži od 3 cm.

Klobuk je širok 3-16 cm.

Sredina klobuka je žuta, površina je sa zrakastim svilenkastim vlaknima, spore su 5-6.5 x 3-4 μm.

/Klobuk je 1-2 cm širok, bijel, na sredini je žućkast do sivkasto-narančast; stručak je lagano zadebljan na bazi, bijel, na bazi je lagano žućkast; vjenčić je uzak, bijel, krhak; cheilocistide su valjkaste do batinaste, na vrhu su prekrivene kristalima; meso na prerezu ne mijenja boju, miris nije izražen; meso i listići u dodiru s amonijakom intenzivno pozelene; raste po šikarama, na pjeskovitom tlu./

Sredina klobuka je baršunasta, sivo-crna, kožica se od sredine prema rubu razlaže na koncentrično raspoređene vlaknaste ljuske, spore su 6-8 x 4-5 μm.

/Klobuk je 1-2.5 cm širok, osnova je sivkasta; stručak je 2-5.5 x 0.3-0.5 cm, ponekad je lagano zadebljan na bazi, na vrhu je gladak i bjelkast, ispod vjenčića je kremasto-oker; vjenčić je uzak, bijel, krhak, često prolazan; spore su bez kličnog otvora, zašiljene na jednom kraju, dekstrinoidne, Q = 1.3-2, Qav = 1.6, cheilocistide su usko batinaste do batinaste, 23-45 x 7-13 μm; meso na prerezu ne mijenja boju, miris nije izražen; raste u svim tipovima šuma, često ispod hrasta ili kestena, na zemlji ili na drvnim ostacima, obično bora ili topole, u mediteranskom i kontinentalnom području./

Površina klobuka se od sredine prema rubu razlaže na ružičaste do ljubičaste vlaknaste ljuske, stručak u donjoj polovici može biti s ružičastim ili ljubičastim nijansama.

Klobuk i stručak su bez ružičastih ili ljubičastih tonova.

Rub vjenčića ili cijela vanjska strana je ružičasta, kožica klobuka se od sredine prema rubu razlaže na sitne i guste, ružičasto-ljubičaste vlaknaste ljuske, stručak je u donjoj polovici i na bazalnom dijelu s ružičastim i ljubičastim nijansama.

/Klobuk je 3-6 cm širok, na sredini je baršunasto-maljav do blago čupavo-maljav, kožica se od sredine prema rubu razlaže na sitne i guste, ružičasto-ljubičaste vlaknaste ljuske na bijeloj osnovi, na sredini je tamniji, ljubičast do ružičasto-ljubičast; stručak je 3-9 x 0.3–0.8 cm, lagano se zadebljava prema bazi, ponekad je gomoljast, bijel u gornjoj polovici, žućkast u donjoj polovici i na bazalnom dijelu s ružičastim i ljubičastim nijansama, iznad vjenčića je gladak, a ponekad je blago vlaknast u donjem dijelu; vjenčić je bijel, uzdignut, vanjska strana ili samo rub ljubičast, slabašan; spore su bez kličnog otvora, 7.1-9.6 x 3.9-4.9 µm, Q = 1.6-2, Qav = 1.77, cheilocistide su batinaste do eliptično-vretenaste, prozirne, 25-48 x 7-12 μm; meso miriše slabo na gljive ili spaljenu gumu; raste u svim tipovima šuma, često ispod čempresa, na humusnom tlu bogatom hranjivim tvarima./

Klobuk je blijedo kremast i s ružičastom je nijansom, na sredini je crvenkasto-smeđ, stručak je na bazi i na vrhu svjetliji, bijel, raste u primorskim krajevima u borovim šumama, na pjeskovitom tlu.

/Klobuk je 5-12 cm širok, najprije je gladak, poslije se raspucava na široke ljuske, osobito po suhom i vjetrovitom vremenu; stručak je zadebljan na bazi, bijel do okerast; vjenčić je bijel, viseći i lako otpadne; spore su 7-9 x 4-5.5 µm, cheilocistide su batinaste; meso miriše na gljive./

Klobuk je ljubičast do sivo-ljubičast, na sredini je ljubičasto-smeđ, stručak je na bazi s ljubičasto-ružičastom nijansom, raste u šumama na glinenastom tlu ili na jako trulom drvu.

/Klobuk je 2-8 cm širok, obično je bez grbice, prema rubu se razlaže na ljubičasta vlakna ili ljuske na bjelkastoj osnovi; stručak je 3.5-8 x 0.2-1 cm, zadebljan na bazi, bijel; vjenčić je bjelkast, opnast, sa smeđim rubom; spore su dekstrinoidne, 6-7 x 3-4.5 μm, cheilocistide su batinaste; meso na presjeku ne mijenja boju, miris nije izražen./

Leucoagaricus ionidicolor

Klobuk je bijel, a sredina je bijela, krem, žuta ili blijedo oker. 

Klobuk je obično tamniji na sredini, svijetlosmeđ do smeđ.

Cheilocistide su više ili manje batinaste do valjkaste, guste i sa kristalima na vrhu, klobuk je sa žutom sredinom.

/Klobuk je 2-5 cm širok, bijel, kožica je na sredini glatka i svilenkasta, prema rubu se razlaže na ljuskice; stručak je 4-7 x 0.4-1 cm, pri dnu je batinasto zadebljan, iste je boje kao klobuk, u starosti postaje oker; u gornjoj je trećini sa uzdignutim, opnastim, krhkim, bijelim vjenčićem, rub je malo tamniji; spore su dekstrinoidne, 5.6-8.3 × 4.0-5.1 µm, Q = 1.4-1.8, cheilocistide su vrlo brojne; meso na presjeku ne mijenja boju, miris nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama i na rubu šuma, na vlažnom, pjeskovitom, humusnom tlu./

Klobuk je 3-15 cm širok, kožica trljanjem blago požuti, listići su u starosti s ružičastom nijansom, oštrica je sitno nazubljena.

/Klobuk je gladak, svilenast, bijel ili krem; stručak je 6-9 x 1-2.5 cm, na bazi je vretenasto zadebljan, bijel ili kremast; vjenčić je bijel, malo je crtast, gol; spore su 7-9.8 x 4.8-6.1 µm; meso na prerezu posmeđi, ali ne požuti, miris nije izražen; raste u svim tipovima šuma, po livadama i vrtovima, nešto je češća vrsta u toplijim područjima./

Klobuk je do 9 cm širok, kožica klobuka trljanjem ne požuti, listići su u starosti žućkasti do kremasto-žuti, oštrica je glatka.

Cheilocistide su batinaste, raste u svim tipovima šuma.

/Klobuk je 1-7 cm širok, glatka; snježnobijel do bjelkast, svilenasto vlaknast; stručak je zadebljan na bazi, bijel; vjenčić je bijel i najprije uzdignut, zatim je nepravilno obješen; spore su 6-9.5 x 3-5 µm; meso na presjeku ne mijenja boju, miris nije izražen./

Cheilocistide su u obliku boce ili vretenaste, raste u priobalnim bjelogoričnim šumama u mediteranskom području, ali se pronađe i u kontinentalnom dijelu uz obale rijeka.

/Klobuk je 2-9 cm širok, bijel, na sredini je lagano kremasto-crvenkast, površina je svilenkasta, sa sitnim bjelkastim vlaknastim ljuskicama; stručak je 2-8 x 0.3-0.9 cm, malo je zadebljan na bazi, bijel, slabo je ljuskav na smećkastoj osnovi; vjenčić je postojan, opnast, vrlo širok, visoko postavljen, bijel; spore su 6-10 x 3-5 µm; miris mesa je slab ili malo neugodan./

Površina klobuka je sitno ljuskava, osobito oko središnjeg dijela, klobuk je širok 2-8 cm, stručak je debeo do 1.2 cm.

Površina klobuka je izraženo vunasto-dlakava, klobuk je obično širi od 8 cm, stručak je 1-2.5 cm debeo.

/Klobuk je 3-15 cm širok, bijel, krem ili svijetlosmeđ, površina je prekrivena sa svijetlosmeđim vlaknastim ljuskama, nešto je tamniji na sredini gdje su ljuske prilegnute; stručak je 5-15 cm visok, zadebljan je na bazi, na samom je dnu sužen i duboko ukorijenjen, iznad vjenčića je bijel, a ispod vjenčića je svijetlosmeđ; vjenčić je bijel, opnast, dvostruk i nazubljen s donje strane; spore su 7.5-9 x 4.5-5.5 µm, cheilocistide su batinaste; meso miriše slabo na gljive; raste u svim tipovima šuma, po parkovima, livadama i vrtovima./

Stručak je izraženo gomoljasto zadebljan na bazi, klobuk je obično krem do svijetlosmeđ, na sredini je tamniji, površina je bez gutacijskih kapljica.

/Klobuk je 3-8 cm širok, zrnast, prema rubu se razlaže na sitne ljuske, rub je svjetliji; stručak je 4-11 x 0.5–1.2 cm, po suhom je vremenu duboko ukorijenjen, svilenkasto-vlaknast do sitno ljuskav, bjelkast, ispod vjenčića je ponekad crvenkasto-smeđ; vjenčić je jednostruk, gladak, opnast, bijel, ponekad je oker na rubu, ponekad prolazan, nalazi se u gornjem ili središnjem dijelu stručka; spore su 6.5-9.5 x 4-5.5 µm, cheilocistide su batinaste; meso na prerezu ne mijenja boju, ponekad malo požuti u gomoljastom zadebljanju stručka, miris je slab na gljive; raste u bjelogoričnim šumama i parkovima, ponekad po travnjacima, često ispod javora, lijeske ili bagrema, obično na suhom pjeskovitom tlu./

Stručak je samo malo zadebljan na bazi, nije gomoljast, klobuk je bijel do krem, na sredini je smećkast do crvenkasto-smeđ, u mladosti ispušta guste žučkaste gutacijske kapljice.

/Klobuk je 2-5 cm širok, bijel do krem, kožica je sitno ljuskava, djelomično je žućkasta; stručak je bijel do krem, uglavnom je crtast; vjenčić je uzak, bjelkast do svijetložut; spore su 5.5-8 x 4-5 μm,Q = 1.4-1.9, cheilocistide su brojne, prozirne, tankih stijenki, bez kristalnog sloja, uglavnom su batinaste, oko 70 x 10 μm; meso na prerezu ne mijenja boju, miris nije izražen ili je ugodan na gljive; raste u parkovima, vrtovima i svim tipovima šuma, rijetko na livadama./

Leucoagaricus tener