|
Hodophilus cambriensis - created on August 2022 in Eikenosa, Ålesund, Mr, Norway by Perry Gunnar Larsen |
![]() |
![]() |
|

WELŠKA PRLJAVICA
Hodophilus cambriensis Adamčík & D.J.Harries
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Clavariaceae >
Rod: Hodophilus >
Vrsta: Hodophilus cambriensis Adamčík & D.J.Harries (GBIF ID 10817950)
Etimologija: Cambria (lat.) = Wales + -ensis (lat.) = onaj koji pripada. po geografskoj lokaciji gdje je prvi put pronađena. Klobuk: 0.5-2 cm širok, isprva je polukuglast, ubrzo je konveksan do izravnat, površina je bez sjaja, glatka, ponekad je blago hrapava, u starosti je naborana, po vlažnom vremenu i u svježem stanju je sivo-smeđ, na sredini je malo svjetliji i također sa žutom nijansom, vodenast, suši se od sredine, osušen je ujednačeno svijetlo narančasto-siv, rub je podvijen, blago i nepravilno nazubljen, često je režnjast, nije narebran. Stručak: 1.8-2.8 cm visok i 1.5-5 mm debeo, valjkast, zakrivljen, ponekad je sužen prema bazi, isprva je vrlo fino hrapav, kasnije je gladak, prvo je sivkasto-žut do žućkasto-smeđ, kasnije tamni od baze do svijetlosmeđe i tamnosmeđe boje, u starosti je gotovo crn. Listići: Rijetki, 13-21 dopiru do stručka, široki su do 4 mm, obično se kratko spuštaju po stručku, svijetlo narančasto-sivi, kasnije su krem-smeđi, oštrica je cjelovita i iste boje. Spore: Gotovo su kuglaste do široko eliptične, prozirne, glatke, tankih stijenki, 4.4-6 x 3.1-5 μm, Me = 5.1 x 4.3 μm, Q = 1.06-1.58, Qav = 1.18, bazidije su 4-sporne, usko batinaste, 22-49 x 5-6.5 μm, bazidiole su valjkaste do usko batinaste, vršno tupe, oko 17-38 x 2.5-5.5 μm, pleurocistide su odsutne, cheilocistide su usko ili široko batinaste, tupe, 13-53 x 6.5-15 μm, pileipelis se sastoji od zadebljanih hifa povezanih dosta suženim, malim valjkastim segmentima, terminalni segmenti blizu ruba klobuka su kuglasti, kruškoliki ili jajoliki, rijetko su s vršnim produžetkom ili široko batinaste, često su sa zadebljanim stijenkama do 1μm, 18-55 x 13-40 μm, donji segmenti su obično znatno uži, uglavnom su valjkasti, rijetko su napuhani i široko batinasti ili trbušasti, rijetko su razgranati, 4-55 x 3-35 μm, terminalni segmenti na sredini klobuka su slični onima na rubu klobuka, ali obično nešto uži, 17-61 x 8-40 μm, donji segmenti su slični kao kod onih na rubu klobuka, 4-58 x 4-39 μm, caulocistide su bez tamnog pigmenta, tankih stijenki, terminalni segmenti su uglavnom usko do široko batinasti, ponekad su zakrivljeni, tupi, 13-103 x 5-14.5 μm, kopče su odsutne u svim dijelovima; otrusina je bijela. Meso: Tanko, relativno je lomljivo, sivkasto do sivkasto-smeđe; miris je malo neugodan, a okus nije izražen. Stanište: Raste u ljeto i jesen, kao saprofit tla na rubovima šuma i uz potoke, u blizini jasena, javora, hrasta, lijeske i bršljana, na golom tlu i u mahovini. Doba rasta: 8, 9, 10 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta. Napomena: Prepoznatljiva je po klobuku koji je sivo-smeđ, svjetliji na sredini, ujednačeno svijetlo narančasto-siv kada je osušen, stručku koji je isprva sivkasto-žut do žućkasto-smeđ, kasnije tamni od baze i postaje svijetlosmeđ do tamnosmeđ, u starosti gotovo crn, mesu bez jakog mirisa, sporama koje su prosječno velike 5.1 x 4.3 μm, Qav = 1.18, pileipelisu koji se sastoji uglavnom od hifa, terminalnim segmentima hifa na sredini klobuka koji su uglavnom gotovo kuglasti do kruškoliki. Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.



Prirodoslovni muzej - Split