Ukupno vrsta gljiva: 2800
Vibrissea filisporia

Vibrissea filisporia - created in Norway by Perry Gunnar Larsen

Info
CC-BY

Nejestiva gljiva

KRATKOSPORNA POTOČNICA

Vibrissea filisporia (Bonord.) Korf & A.Sánchez

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Ascomycota > Razred: Leotiomycetes > Red: Helotiales > Porodica: Vibrisseaceae > Rod: Vibrissea > Vrsta: Vibrissea filisporia (Bonord.) Korf & A.Sánchez (GBIF ID 3484889)

Etimologija: philo (gr.) = ljubav prema + spora (gr.) = spora. Po značajkama.

Plodno tijelo (apotecij): 0.5-1 mm široko i visoko, u ranoj mladosti je okruglasto, kasnije je u obliku peharčića ili spljoštenog diska, bez stalka, izravno je spojeno na supstrat; unutarnja je himenijalna površina glatka i bjelkasto-siva do sivo-oker, vanjska sterilna strana i rub su crvenkasto-smeđi, kasnije su hrapavi i zrnasti.

Mikroskopija: Končaste, glatke, prozirne, 150-160 x 1.5 µm.

Meso: Tanko, voštano, bijelo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće i ljeto kao saprotrof krupnih vlažnih drvnih ostataka različitog bjelogoričnog drveća bez kore, osobito johe, vrbe ili lijeske.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8

Status jestivosti:  NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Unutar roda Vibrissea postoji još nekoliko poznatih vrsta. Najčešća je mješinarka Vibrissea leptospora, koja raste u proljeće i ljeti na krupnim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća bez kore. Naraste 1-5 (7) mm široko te je u obliku diska, unutarnja je himenijalna površina blijedožućkasta do žuto-maslinasta, spore su končaste i velike 270-300 x 1.5-2 µm, askusi su batinasti i veliki 275-315 x 1.5-2 µm.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1837. Apostemidium fiscellum (Karst.) Karst.

Vibrissea filisporia

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži