 |
|
|
Vibrissea filisporia - created in Norway by Perry Gunnar Larsen |
 |
 |
|
KRATKOSPORNA POTOČNICA
Vibrissea filisporia (Bonord.) Korf & A.Sánchez
Sinonimi:
Taksonomija (GBIF ID 3484889): Carstvo: Fungi / Koljeno: Ascomycota / Razred: Leotiomycetes / Red: Helotiales / Porodica: Vibrisseaceae / Rod: Vibrissea
Etimologija: philo (gr.) = ljubav prema + spora (gr.) = spora. Po značajkama.
Plodno tijelo (apotecij): 0.5-1 mm široko i visoko, u ranoj mladosti je okruglasto, kasnije je u obliku peharčića ili spljoštenog diska, bez stalka, izravno je spojeno na supstrat; unutarnja je himenijalna površina glatka i bjelkasto-siva do sivo-oker, vanjska sterilna strana i rub su crvenkasto-smeđi, kasnije su hrapavi i zrnasti.
Spore: Končaste, glatke, prozirne, 150-160 x 1.5 µm.
Meso: Tanko, voštano, bijelo; miris i okus nisu izraženi.
Stanište: Raste u proljeće i ljeto kao saprofit krupnih vlažnih drvnih ostataka različitog bjelogoričnog drveća bez kore, osobito johe, vrbe ili lijeske.
Doba rasta: 5, 6, 7, 8
Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.
Napomena: Unutar roda Vibrissea postoji još nekoliko poznatih vrsta. Najčešća je mješinarka Vibrissea leptospora, koja raste u proljeće i ljeti na krupnim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća bez kore. Naraste 1-5 (7) mm široko te je u obliku diska, unutarnja je himenijalna površina blijedožućkasta do žuto-maslinasta, spore su končaste i velike 270-300 x 1.5-2 µm, mješinice su batinaste i velike 275-315 x 1.5-2 µm.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1837. Apostemidium fiscellum (Karst.) Karst.
Prirodoslovni muzej - Split
