|
ČESVINKA
Russula ilicis Romagn., Chevassut & Privat
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula ilicis Romagn., Chevassut & Privat (GBIF ID 3360022)
Etimologija: Quercus ilex (lat.) = česvina. Po staništu. Klobuk: 4-20 cm širok, najprije je polukuglast, zatim je konveksan, kasnije je otvoren, potpuno spljošten i malo ulegnut na sredini, često je prilično nepravilan, po vlažnom je vremenu mazav, najprije je blistav, kasnije je suh i bez sjaja, kožica se guli do 1/3 promjera, svijetle je boje, bjelkast, sivkast, sivkasto-ljubičast, sivkasto-maslinast, ružičast, crvenkast ili zelenkast, na sredini je tamnije oker boje, blijedi, manje je ili više prekriven hrđastosmeđim mrljama, rub je najprije podvijen, kasnije je kratko narebran. Stručak: 3-8 cm visok i 1-4 cm debeo, valjkast, rijetko je malo zadebljan na bazi, na dnu je usko zaobljen, pun, kasnije je s mekšom jezgrom, bijel, nikad nije crvenkast, u starosti je s više ili manje izraženim žuto-smeđim mrljama, na vrhu je pahuljast, prilično je naboran, na bazi je s manjim korjenastim čuperkom micelija. Listići: Vrlo su gusti, izmiješani su s lamelulama, račvasti su uz stručak, na bazi su spojeni poprečnim žilicama, široki su do 8 mm, suženi su uz stručak, prirasli, ujednačeno su dugi, bijeli su ili kremasti. Spore: Kuglaste do eliptične, sa sitnim gusto raspoređenim bradavicama visokim do 0.5 µm, samo su djelomično mrežasto povezane, većinom su izolirane, 6.5-9 x 5-7.5 µm; otrusina je bijela. Meso: Debelo, izdašno, čvrsto, tvrdo, lomljivo, bijelo; miriše ugodno na voće, a okus je vrlo ugodan na lješnjake, malo je lutkasto uz listiće. Kemijske reakcije: Reakcija na željezni sulfat je negativna ili slabo sivkasta, a na fenol vinskicrveno-smeđa. Stanište: Raste u jesen među prvim gljivama nakon ljetnih suša u miješanim šumama u simbiozi s različitim vrstama bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, najčešće česvinom, crnikom ili božikovinom, ali i alepskim borom ili hrastom, kada se nalazi u dubljoj sjeni raste u kolonijama po 10-ak primjeraka, voli vapnenačko tlo, najmasovnija je duž Jadrana uz samo more, na obali i po otocima. Doba rasta: 9, 10 Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete. Jedna je od najkvalitetnijih krasnica. Napomena: Pri determinaciji ove krasnice najviše pozornosti obratiti na karakteristično stanište u sredozemnom području. S karakterističnom je ljubičasto-ružičastom nijansom. Jedini siguran način za determinaciju ove vrste je reakcija u dodiru sa željeznim sulfatom koja je negativna.
DNA sekvenca:
Prirodoslovni muzej - Split
