Rod: Calocybe

Jestiva gljiva

RUŽIČASTA KRUŽOLISKA

Calocybe carnea (Bull.) Donk

Etimologija: carneus (lat.) = boje mesa. Po boji.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Lyophyllaceae / Calocybe

Engleski naziv: Pink Domecap

Klobuk: 3-8 (10) cm širok, slabo je mesnat, izravnato-konveksan, svilenast; smeđo-ružičast, u mladosti više-manje ljubičasto do ljubičasto-crveno; rub je dugo podvijen, kožica malo strši preko listića.

Stručak: 4-7 (9) cm visok i 0.5-1.2 cm debeo, valjkast, mekan, krhak, šupalj; blijedoružičast je i s bijelim pojasom na vrhu gdje je pahuljast.

Listići: Bijeli do prljavobijeli, osrednje su gusti, zaokruženi uz stručak, slobodni.

Spore: Eliptične, prozirne, 4-6 x 2-3 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, bijelo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, skupno i pojedinačno, kao saprofit tla po livadama, pašnjacima, parkovima, rubovima šuma, vrtnim gredicama, a ponekad i u šumama.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete, jer je malena i tankog mesa. Također se može potencijalno zamijeniti s otrovnim vrstama.

Napomena: Ova vrsta iz roda Calocybe je ružičaste boje i s bijelim listićima. Veoma je slična perzijska kružoliska (Rugosomyces persicolor) koja je slične boje mesa, ali teži da raste busenasto.

Referentni izvori:

Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 596. Ružičasta kružoliska (Calocybe carnea (Bull.: Fr.) Donk), Sinonim: Tricholoma carneum (Bull.: Fr.) Kumm.
Calocybe carnea (Bull.) Donk. 2023. https://www.gbif.org/species/2530551


*Calocybe chrysenteron* - created on October 2023 in Erndtebrück, Germany by Harald Zuehlsdorf

Nejestiva gljiva

ZLATNA KRUŽOLISKA

Calocybe chrysenteron (Bull.) Singer

Etimologija: krysos (gr.) = zlatno + enteron (gr.) = trbuh, utroba. Po žutom mesu.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Lyophyllaceae / Calocybe

Engleski naziv: Yellow Domecap

Klobuk: 2-6 (8) cm širok, rašireno-ulegnut, ispupčen; lijepe zlatnožute, žuto-okeraste, žuto-narančaste do narančasto-smeđe boje; rub je najprije malo podvijen.

Stručak: 2-4 (5) cm visok i 0.5-0.8 (1) cm, valjkast, malo je proširen na vrhu, pun je pa šupalj, često stisnut; bijel do žut, često je sa žuto-smeđim pjegama, vlaknast, uzdužno brazdast, osnova ponekad crna.

Listići: Vrlo gusti, kukasto-prirasli na stručak, žuti.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, 2.8-4 x 1.9-2.8 µm; otrusina je bijela.

Meso: Limunastožuto, tanko, vlaknasto; miriše na brašno ili lagano na voće, okus je najprije blag pa ubrzo gorak.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u skupinama, kao saprofit u miješanim i crnogoričnim šumama, te travnatim šumskim putevima, često na sloju otpalih iglica smreke.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Dio je skupine Calocybe za koju se smatra da broji vrlo mnogo vrsta, a najprepoznatljivija je po žutoj boji na svim dijelovima.

Referentni izvori:

Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 597. Ružičasta kružoliska (Calocybe chrysenteron (Bull.: Fr.) Singer), Sinonim: Tricholoma chrysenteron (Bull.: Fr.) Quél.
Calocybe chrysenteron (Bull.) Singer. 2023. https://www.gbif.org/species/9127038

Jestiva gljiva Na listi za determinatore

BIJELA ĐURĐEVAČA

Calocybe gambosa (Fr.) Donk

Etimologija: S. Giorgio, 24. travnja. Po svetcu u vrijeme kojega se pojavljuje.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Lyophyllaceae / Calocybe

Engleski naziv: St. George's Mushroom

Klobuk: 3-15 (20) cm širok, konveksan pa raširen, bez sjaja, gladak, mesnat; dosta promjenljive boje, bijel, kremast, žućkast, žuto-smećkast do smećkast, sredina u starosti sa smećkastim čehicama i ispucana, rub je u mladosti podvijen, a poslije je izravnat i vijugav.

Stručak: 4-7 (9) cm visok i 1-3 (4) cm debeo, pun, valjkast je ili sinusoidalno-duguljast, kratak, često malo zadebljan na osnovi; bijele do žućkaste boje, vlaknast.

Listići: Bijeli pa kasnije kremasti do žućkasti; tanki, vrlo su gusti, prirasli ili se poneki spušta po stručku sa zupcem.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, (4.3) 4.9 - 6.4 (7.2) × (2.6) 2.8 - 3.6 (4.2) µm, Q = (1.2) 1.5 - 2 (2.4), N = 120, Me = 5.7 × 3.2 µm, Qe = 1.8; otrusina je bijela.

Meso: Debelo, čvrsto, vlaknasto, bijelo, ponekad malo žućkasto do žućkasto-smeđe, ne mijenja boju na prerezu ili ozlijeđenom mjestu; miris i okus ugodni na brašno.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru s kalijevom lužinom poprimi oker boju, s gvajakolom postane zeleno-plavo, dok s fenolom najprije postane crvenkasto pa zatim lagano prelazi u smeđu boju.

Stanište: Raste već od ranog proljeća do kraja svibnja, a vrlo rijetko u jesen, u skupinama, cik-cak linijama ili krugovima, kao saprofit tla po livadama, parkovima, u bjelogoričnim šumama, uz rubove šuma i u grmlju, voli vapnenasto tlo. Mjestimično se pojavljuje kao masovna proljetna gljiva.

Doba rasta: 4, 5, 6

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je gljiva izvrsne kvalitete, a tijekom pripreme se gubi jaki miris i okus na brašno.

Napomena: Teško se može zamijeniti nekom nevaljalom gljivom. Uglatosporna kružoliska (Tricholosporum goniospermum) ima ljubičaste listiće i raste u jesen za razliku od naše vrste koja raste samo u proljeće. Sve slične vrste su jestive.

Referentni izvori:

Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 592. Bijela đurđevača (Calocybe gambosa (Fr.) Donk), Sinonim: Tricholoma georgii (Clus. ex Fr.) Quélet; 593. Žuta đurđevača (Calocybe georgii var. gambosa (Clus. ex Fr.) Quél)
Calocybe gambosa (Fr.) Donk. 2023. https://www.gbif.org/species/8936224


*Calocybe gangraenosa* - created in Finland by Mika Toivonen

Nejestiva gljiva

ZADIMLJENO SMRDLJIVA SRAŠTENICA

Calocybe gangraenosa (Fr.) V.Hofst., Moncalvo, Redhead & Vilgalys

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Lyophyllaceae / Calocybe

Engleski naziv: Smoky Domecap

Klobuk: 3-10 (12) cm širok, konveksan pa raširen; kremasto-smećkast, oker, po vlažnom vremenu je sivo-smeđ, vlaknast, vlaknast, pahuljast; rub je dugo podvijen i pahuljasto-bijel.

Stručak: 2-4 (5) cm visok i 0.5-0.9 (1.4) cm debeo, valjkast, zašiljen je na bazi koja je obavijena micelijskim nitima, često je više stručaka međusobno srašteno u jedan zajednički stručak; sivkast, siv do sivo-smeđ, bjelkasto zrnast.

Listići: Kukasto su prirasli na stručak, odvajaju se od mesa klobuka; žuto-smeđi do okerasti, na pritisak odmah postanu tamnoplavi, zatim pocrnu.

Spore: Usko eliptične, bradavičave, 5.5-8.5 x 2.8-3.5 µm; otrusina je svijetložuta.

Meso: Svijetlosivkasto, krem-sivkasto do sivo-smeđe, na prerezu ili ozlijeđenom mjestu prvo postane plavo pa plavo-crnkasto; miris je oštar na kemikalije, a okus blag.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru s kiselinom pocrveni, a u dodiru sa željeznim sulfatom postane zeleno-plavo.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit tla u miješanim šumama, uz šumske puteve, na rubovima šuma, češće u bjelogoričnim šumama, u blizini graba, hrasta, bukve, lipe, jasike i vrbe, a rjeđe jele i smreke.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je gljiva, ali je smatramo nejestivom zbog zbog lošeg okusa i mirisa mesa.

Napomena: Karakteristična je po više međusobno sraštenih stručaka.

Referentni izvori:

Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 736. Zadimljeno smrdljiva sraštenica (Lyophyllum fumatofoetens (Secr.) J.Schäff.)
Calocybe gangraenosa (Fr.) V.Hofst., Moncalvo, Redhead & Vilgalys. 2023. https://www.gbif.org/species/7526121


*Calocybe ionides* - created on August 2018 in Argentera, Italy by Nicolò Oppicelli

Nejestiva gljiva

LJUBIČASTA KRUŽOLISKA

Calocybe ionides (Bull.) Donk

Etimologija: ionos (gr.) = ljubičasto. Po boji klobuka.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Lyophyllaceae / Calocybe

Engleski naziv: Violet Domecap

Klobuk: 3-6 (8) cm širok, mesnat, zvonoliko-konveksan pa raširen, ispupčen na sredini, gladak, gotovo gol; promjenljive je boje, ljubičast, ljubičasto-siv, ružičasto-smeđ do plavo-ljubičast, sredina je smećkastog do ljubičasto-smeđeg tona, u starosti izblijedi; rub je najprije resast, a često je i iscijepan.

Stručak: 4-5 (6) cm visok i 0.5-1 (1.3) cm debeo, šupljikav, savitljiv, prema bazi se sužava, ljubičasto vlaknast, na osnovi je maljav od micelijskih hifa.

Listići: Suženi uz stručak, prirasli ili kratko silazeći sa zupcem, gusti, tanki; bijele do krem boje.

Spore: Valjkaste do eliptične, glatke, s više ili manje pjegavim vrhom, 4.7-6.5 x 2-3 µm; otrusina je bijela.

Meso: Bjelkasto, u stručku hrskavičasto; miriše nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u miješanim i aluvijalnim šumama, kao saprofit tla na travnatim mjestima, u lišću, na vapnenastom tlu.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali je smatramo nejestivom zbog zbog lošeg okusa i mirisa mesa.

Napomena: Pripada skupini Calocybe koje su prepoznatljive po ljubičastoj boji čitave površine klobuka, kao i stručka te bijelo-kremastim listićima. Malih je dimenzija kao i većina vrsta iz spomenute skupine, kao što su primjerice ljubičastosmeđa kružoliska (Calocybe onychina) koja ima tamni purpurnocrveni klobuk i žute listiće, zlatna kružoliska (Calocybe chrysenteron) koja je žuta na svim dijelovima. Perzijska kružoliska (Rugosomyces persicolor) ima crveno-ružičasti klobuk i stručak, miriše po voću, a ne po brašnu, ružičasta kružoliska (Calocybe carnea) ima ružičasti klobuk i stručak, bijele listiće, a neki autori je smatraju sinonimom ove vrste, Clitopilus caelatus je mala rastom, ima sivi klobuk i bijele listiće koji se nekad oboje u ružičasto nakon sazrijevanja spora, spore su pod mikroskopom bezbojne kao i kod vrsta iz roda Rhodocybe.

Referentni izvori:

Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 594. Ljubičasta kružoliska (Calocybe ionides (Bull: Fr.) Donk), Sinonim: Calocybe obscurissima (Pears.) Mos.
Calocybe ionides (Bull.) Donk. 2023. https://www.gbif.org/species/8973629