Rod: Bovista

Spore se stvaraju u cijelom plodnom tijelu. Površina im je glatka i bijele su boje, rastu na livadama i uzduž putova; narastu do 3.5 cm u promjeru. Predstavnik je vrsta Bovista plumbea.


*Bovista nigrescens* - created in Norway by Kirsti Anne Mandal

Uvjetno jestiva gljiva

CRNKASTA JAJAČA

Bovista nigrescens Pers.

Etimologija: Jer teži da postane crnkasta.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Lycoperdaceae / Bovista

Engleski naziv: Brown Puffball

Plodno tijelo: 2-5 (8) cm široko, kuglasto je ili malo stisnuto-duguljasto, te gomoljasto; površina je bijela i lagano naborana zbog prisutnosti egzoperidija u mladosti pa nešto glađa, naborana je zbog raspucanosti kožice, poslije smeđo-crvenkasta i smeđo-crnkasta; unutarnja ovojnica (endoperidij) je siva, orifizij se kružno otvori na sredini.

Spore: Kuglaste, 4-6 µm; otrusina je tamnosmeđa do blago ružičasto-smeđa.

Meso (gleba): Bijelo, kasnije smećkasto, moguće s laganom ljubičastom nijansom; miris je ugodan, a okus blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit tla po livadama, pašnjacima, parkovima, svim tipovima šuma, posebno planinskim i uz ceste, na pjeskovitom terenu.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete, ali samo dok je mlada, odnosno dok je gleba potpuno bijela.

Napomena: Kao i sve vrste iz roda Bovista, ima prilično debelu vanjsku ovojnicu, jasno se odvaja od vanjske površine poput ljuske jaja. Slična je i ispucanoj krumpirači (Scleroderma citrinum), a u mladosti je ista kao olovasta jajača (Bovista plumbea) koja je mnogo veća rastom.

Referentni izvori:

Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1583. Crnkasta jajača (Bovista nigrescens Pers.: Pers.)
Bovista nigrescens Pers. 2023. https://www.gbif.org/species/2535203


*Bovista paludosa* - created on August 2020 in Kostroma, Russian Federation by Иван Матершев

Uvjetno jestiva gljiva

MOČVARNA JAJAČA

Bovista paludosa Lév.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Lycoperdaceae / Bovista

Engleski naziv: Fen Puffball

Plodno tijelo: Najčešće je kruškoliko ili može biti okruglasto, ako je kruškoliko ima glavu široku do 4 cm, lažni stručak može biti dug i do 3.5 cm, često je nepravilno kvrgavo-brazdast, subgleba je prilično razvijena; egzoperidij je gladak ili vrlo sitno bradavičav i bijel, endoperidij je tanak i tvrd te žuto-smeđ do crveno-smeđ, pod starost postane crno-smeđ, otvor na tjemenu plodišta za oslobađanje spora vrlo je nepravilan.

Spore: Kuglaste, bradavičave, s repićem, 3.5-5.5 µm.

Meso (gleba): Najprije je bijelo, zatim tamnosmeđe, kompaktna; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen na močvarnim livadama i pašnjacima.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete, ali samo dok je mlada, odnosno dok je gleba potpuno bijela.

Napomena: U literaturi se navodi da je vrlo česta u alpskim predjelima čak i preko 2.000 m nadmorske visine te da masovno raste u skandinavskim zemljama.

Referentni izvori:

Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1584. Močvarna jajača (Bovista paludosa Lév.), Sinonim: Lycoperdon bubakii Bres.
Bovista paludosa Lév. 2023. https://www.gbif.org/species/2535215


*Bovista plumbea* - created on May 2021 in La Arboleda, Vizcaya, Spain by Antton Meléndez

Uvjetno jestiva gljiva

OLOVASTA JAJAČA

Bovista plumbea Pers.

Etimologija: plumbeus (lat.) = olovan, olovne boje. Po boji u mladosti.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Lycoperdaceae / Bovista

Engleski naziv: Grey Puffball

Plodno tijelo: 1-3.5 (4.5) cm, manje je ili više okruglasto, skoro nema stručka niti sužene baze s korijenastim produžetkom (za razliku od vrsta iz roda Lycoperdon), sitnobaršunasto, skoro glatko; najprije bjelkasto, kasnije žućkasto, žuto-smeđe, smećkasto do sivo-smeđe, kasnije se smežura, vanjska se ovojnica raspadne, te ostane unutarnja koja je olovastosivkasta, na kraju se na sredini pojavi otvor kroz koji izlaze sazrele spore.

Spore: Kuglaste, glatke, 5-6 x 4-5 µm; otrusina je maslinasto-smeđa.

Meso (gleba): U mladosti je tvrdo i žilavo i bijelo pa zatim maslinasto-crno; miris je ugodan, a okus blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit tla po travnjacima, parkovima, livadama, nasipima, voli pješčano tlo i toplija staništa.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete, ali samo dok je mlada, odnosno dok je gleba potpuno bijela.

Napomena: Na pritisak se raspucava vanjska ovojnica (egzoperidij) i lako odvaja od unutarnje ovojnice po čemu se najlakše prepoznaje, to je inače i glavna karakteristika roda Bovista. Slična je crnkasta jajača (Bovista nigrescens) koja je mlada skoro ista, u starosti je unutarnja ovojnica prvo olovnosiva, zatim smeđa i na kraju potpuno crna, a raste na istom staništu.

Referentni izvori:

Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1582. Olovasta jajača (Bovista plumbea Pers.: Pers.)
Bovista plumbea Pers. 2023. https://www.gbif.org/species/2535193


*Bovista pusilla* - created on July 2020 in Shawnee National Forest, Wolf Lake, IL, USA by Lizzy Cramer

Uvjetno jestiva gljiva

SITNA PUHARA

Bovista pusilla (Batsch) Pers.

Etimologija: pusillus (lat.) = sićušno, malo, maleno, sitno. Po dimenzijama.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Lycoperdaceae / Bovista

Engleski naziv: Least Puffball

Plodno tijelo: 0.5-1 (2.5) cm široko, vrlo je promjenljivog oblika, piramidalno ili okruglasto, na bazi se nalazi mali zašiljeni stručak s mjestimičnim ostacima micelijskih hifa; uglavnom je bjelkasto, kasnije žućkasto, oker-smeđe, sivo-smeđe do maslinasto-smeđe, površina je zrnasto-bradavičava, bradavice se lako skidaju s površine, u starosti otpadnu, te površina postane smeđa, glatko, smeđe, kožica se ne skida kao kod livadne puhare (Lycoperdon pratense).

Spore: Kuglaste, glatke, lagano bradavičave, 3.5-5.5 µm; otrusina je maslinasto-smeđa.

Meso (gleba): Najprije je bijelo, kasnije maslinasto-crno; subgleba je bijela i smećkasta, kompaktna; miris je ugodan, a okus blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit tla po travnjacima, parkovima, livadama, nasipima, voli pješčano tlo i toplinu.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete, ali samo dok je mlada, odnosno dok je gleba potpuno bijela.

Napomena: Ovu vrstu je bez dosta osobnog iskustva po izgledu teško razlikovati od livadne puhare, osobito u početnom stadiju razvoja.

Referentni izvori:

Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1576. Sitna puhara (Lycoperdon pusillum Schum. ex Pers.)
Bovista pusilla (Batsch) Pers. 2023. https://www.gbif.org/species/2535211