Rhodocybe parilis - created in Finland by Tapio Kekki

DVOJBENA VITEZOVKA

Rhodocybe parilis (Fr.) Singer

Etimologija: parilis (lat.) = jednak, isti.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Entolomataceae / Rhodocybe

Klobuk: 2-8 (9) cm širok, najprije je polukuglast, zatim je stožasto-konveksan, kasnije je raširen i ulegnut na sredini; bijelo-sivkast, sivo-smećkast, površina je malo hrapava, kasnije je vodenasto pjegav, s bijelim je do sivim pjegama na smećkastoj osnovi, rub je u starosti jako valovit i nepravilno ispuca, nije narebran.

Stručak: 2-6 cm visok i 0.5-1.7 cm debeo, valjkast, sužava se prema dnu, baza je ponekad zadebljana, nešto korjenasto produžena i bijelo baršunasta od micelija, pun; bjelkast, sivkast ili je sivo-smeđ poput klobuka.

Listići: Rijetki, prirasli, oštrica je u starosti valovita; u početku su bjelkast i sivkasti, zatim su sivo-smeđi, u starosti su s ružičastom nijansom, djeluju vodenasto.

Spore: Uglavnom eliptične, kvrgave, 4.5-8 x 3.5-6 µm; otrusina je ružičasto-smeđa.

Meso: Bjelkasto, sivkasto ili sivo-smeđe, mjestimice je vodenasto pjegavo, žilavo, elastično, vlaknasto; miris neugodan, podsjeća na rotkvicu, a okus je gorak.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, pojedinačno, kao saprofit tla u svim tipovima šuma, parkovima, na pašnjacima, travnjacima, često po šumama bora na pjeskovitom tlu, osobito u primorskim krajevima.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Dvojbena vitezovka nije slučajno dobila ime parilis jer se u literaturi opisuje vrlo škrto. Slična joj je sivolistićava grlašica (Atractosporocybe inornata) koja raste na istim staništima, ali ima uočljivo narebran rub klobuka. Bliska po izgledu je i gizdava vitezovka (Clitocella mundula) koja ima vrlo guste listiće, a plodno tijelo joj na pritisak pocrni (listići, rub klobuka, stručak).

Rhodocybe truncata - created on September 2013 in Poland by Jerzy Opioła

MIRISAVA VITEZOVKA

Rhodocybe truncata (Schaeff.) Singer

Etimologija: truncatus (lat.) = odsječeno, odrezano, deblo, panj. Po obliku.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Entolomataceae / Rhodocybe

Klobuk: 5-10 cm širok, najprije je konveksan, zatim se raširi i najčešće ulegne na sredini, suh, gladak, gol; smećkast je ili crveno-smeđ, sredina u starosti može biti pahuljasta, rub je nepravilan, jako valovit i izvrnut.

Stručak: 5-7 cm visok i 1-1.2 cm debeo, zdepast, valjkast, tvrd, kratak; bjelkast, površina je pahuljasta.

Listići: Gusti, prirasli; bijeli, s crvenkastom su ili ružičastom nijansomn, u starosti su rđastosmeđi.

Spore: Eliptične do lagano višekutne, brazdaste, 5-7 x 3-5 µm; otrusina je crvene boje.

Meso: Debelo, lomljivo, bijelo je ili kremasto, često je s laganom crvenkastom nijansom; miris je karakteristično ugodan, vrlo jak muškatni, a okus je blag.

Kemijske reakcije: Jedna kap sumporne kiseline meso oboji u prolazno smeđu boju.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, skupno, kao saprofit tla u svim tipovima šuma, osobito je česta ispod omorika.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete.

Napomena: Prepoznatljiva po ravnom i često ulegnutom klobuku s jako valovitim, te nepravilno uzdignutim i izvrnutim rubom. Ako k tome dodamo još izvanredno jak i ugodan miris, onda ne bi smjeli pogriješiti. Listići su lagano ružičasti, miris podsjeća i na brašno, ali je ipak nešto aromatičniji. Gotovo je ista crvolikonoga vitezovka (Clitopilus geminus) od koje se razlikuje po nešto većim dimenzijama i po listićima koji se ne spuštaju po stručku.