Ukupno vrsta gljiva: 1879
Puccinia hysterium

Nejestiva gljiva

HRĐA KOZJE BRADE

Puccinia hysterium Röhl.

Taksonomija: hystera (gr.) = maternica ili trbuh. Po obliku plodnog tijela.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Pucciniomycetes / Pucciniales / Pucciniaceae / Puccinia

Plodno tijelo: 0.09-0.14 mm široko, u obliku je žutih okruglstih tvorevina, koje su s unutarnje strane jako bradavičavo izbrazdane, rub je bijel, zaokrenut i razderan. Razvija se u dvije faze, u prvoj se razvijaju aeciospore, a u drugoj teliospore.

Spore: Aeciospore su više ili manje okruglaste ili eliptične, s narančastim sadržajem, gusto su bradavičave, 20-35 x 18-24 µm, teliospore su više ili manje eliptične, smeđe, bradavičave, 26-45 x 18-32 µm; otrusina je smeđa.

Meso: Tanko, gotovo i ne postoji, žućkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, i rano ljeto, skupno, na livadama i travnjacima, kao parazit na vrhu lišća ili stabljike žive livadne kozje brade (Tragopogon pratensis). Zaraženi dijelovi biljke su jasno blijedi i izobličeni.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Ova je hrđa pronađena na livadnoj kozjoj bradi, biljci za koju se smatra da je unesena iz Rusije. Rod Puccinia i srodni rod Uromyces najzastupljeniji su od svih hrđa. Javljaju se na velikom broju biljaka i mogu se skupljati bilo gdje u svijetu. Ponekad ih je teško determinirati prema vrstama, ali se često uspješno determiniraju prema vrsti domaćina kod kojih je navedeno koje gljive rastu na određenoj biljci.

Referentni izvori:

  1. Puccinia hysterium Röhl. 2024. https://www.gbif.org/species/8210269

Puccinia urticata

Nejestiva gljiva

HRĐA KOPRIVE

Puccinia urticata (Link) F.Kern

Taksonomija: urtica (lat.) = kopriva (Urtica dioica). Po staništu.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Pucciniomycetes / Pucciniales / Pucciniaceae / Puccinia

Engleski naziv: Nettle Clustercup Rust Fungus

Plodno tijelo: 1-15 (50) mm široko, u početku je u obliku malih narančastih mjehurića ili oteklina, žuto-narančasto-crvenih mrlja, kasnije je čašastog oblika.

Spore: Urediniospore su 20.5–25 × 17.5–21.5 µm, Me = 23 × 19.5 µm, teliospore su široko vretenaste, eliptične, uglavnom su stožaste ili zaobljene na krajevima, sužene na pregradama, 41–55.5 × 15–20 µm, Me = 49.5 × 17.5 µm; otrusina je smeđa.

Meso: Tanko, gotovo i ne postoji, žućkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, skupno, kao parazit na stabljici, peteljkama i listovima živih vrsta kopriva. Zaraženi dijelovi biljke su zadebljani i iskrivljeni.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Rod Puccinia i srodni rod Uromyces najzastupljeniji su od svih hrđa. Javljaju se na velikom broju biljaka i mogu se skupljati bilo gdje u svijetu. Ponekad ih je teško determinirati prema vrstama, ali se često uspješno determiniraju prema vrsti domaćina kod kojih je navedeno koje gljive rastu na određenoj biljci. Postoji gotovo 8000 vrsta malih fitoparazitnih gljiva (hrđe), od kojih se većina može identificirati samo mikroskopski, a sve male fitoparazitske gljive i hrđe su paraziti i žive na biljci domaćinu, uskraćujući joj potrebne hranjive tvari, nakon čega je ubijaju ili uništavaju.

Referentni izvori:

  1. Puccinia urticata (Link) F.Kern. 2024. https://www.gbif.org/species/3376702

IDI NA VRH