Gloeoporus pannocinctus - created in Finland by Ossi Ryhänen

ZELENKASTA VOSKOPORKA

Gloeoporus pannocinctus (Romell) J.Erikss.

Etimologija: pannus (lat.) = tkivo, tkanina, vlaknasta struktura + cinctus (lat.) = okružen, opasan. Po izgledu.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Polyporales / Irpicaceae / Gloeoporus

Plodno tijelo: 5-20 (30) cm široko i 1-4 mm debelo, potpuno leži na supstratu, razrašteno, labavo se drži za supstrat; površina je porozna, bijela, svijetložuta, kada ostari postane sivkasto-okerasta do smećkasta; kod razvijenih plodnih tijela rub je bijel i sterilan, bez rupica, a u starosti rub posmeđi.

Rupice/cjevčice: Okruglaste, vrlo sitne, 5-8/mm², najprije bijele, kasnije krem do svijetlooker; cjevčice su 1-2 mm duge, ispod cjevčica se nalazi tanki želatinozan sloj, a ispod njega je tanki ružičasti subiculum koji je izravno spojen za podlogu.

Spore: Valjkaste, glatke, prozirne, 2.9-5 x 0.5-1.2 µm; otrusina je bijela.

Meso: Bijelo, do 3 mm debelo, voštano, mekano, u starosti tvrdo i kožasto, između cjevčica i subikuluma je fini, zeleno-žuti, želatinasti sloj; miris nije izražen, okus malo gorkast.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnih drvnih ostataka (trupci, grančice, lišće) raznog bjelogoričnog drveća, osobito hrasta, ali i crnogoričnog drveća; uzrokuje smeđu trulež drva.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Opisana se rupičarka vrlo lako može zamijeniti s bezobličnom hrskavičarkom (Skeletocutis amorpha), međutim, ona raste na krupnim drvnim ostacima crnogoričnog raznog drveća. Osim toga, navedena vrsta ima sustav hifa u dva oblika i nema između subiculuma i sloja cjevčica želatinozan sloj.