DRVNA RUDOLISKA

Entoloma byssisedum (Pers.) Donk

Sinonimi: Agaricus byssisedus Pers.; Claudopus byssisedus (Pers.) Fr.; Claudopus byssisedus (Pers.) Gillet; Crepidotus byssisedus (Pers.) P.Kumm.; Entoloma byssisedum var. microsporum Esteve-Rav. & Noordel.; Rhodophyllus byssisedus (Pers.) Quél.; Rhodophyllus depluens var. byssisedus (Pers.) Quél.

Etimologija: byssos (gr.) = vuna, dlaka + sedo (lat.) = sjesti. Po dekoraciji klobuka.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Entolomataceae / Entoloma

Engleski naziv: Oysterling Pinkgill

Klobuk: 2-3.5 (5.5) cm širok, okruglast je i školjkast, kada se gljiva potpuno razvije ili otvori postane lepezast; površina je dlakavo-baršunasta, sivo-smeđ ili tamnosiv, u starosti izblijedi, rub je uvijek podvijen i nepravilno valovit.

Stručak: Vrlo je kratak, lateralan, sužava se od vrha prema bazi, zakrivljen je na bazi; vlaknast, sivo-smeđ, prema dnu je bjelkasto pahuljast, s bjelkastim je micelijem na bazi koji je izražen poput paučine ili pamučastih niti.

Listići: Nisu gusti, prirasl i kratko se spuštaju po stručku, bjelkasti ili sivkasti, kasnije su ružičasto-crvenkasti, a u starosti su crvenkasto-smeđi.

Mikroskopija: Eliptično-uglate, sužene su na krajevima, 9.5-12 x 3.5-8 µm; otrusina je ružičasta do ružičasto-smeđa.

Meso: Sivkasto-smeđe, tanko; miris nije izražen, a okus je na staro brašno.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit krupnih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, te na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima, na kamenju obraslom mahovinom i na biljnim ostacima.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Ova rijetka vrsta gljive nije teška za determinaciju, prvenstveno zbog prisutnosti kratkog i lateralnog stručka koji je na bazi karakteristično bijelo-baršunast po čemu je ova vrsta i dobila ime.