Ukupno vrsta gljiva: 3242

Jestiva gljiva     Zaštićena gljiva     Osjetljive vrste

ŽUTI ŠUPLJIKAVAC

Suillus cavipes var. aureus (Rolland) Bellù

Etimologija: aurum (lat.) = zlato. Po boji.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Boletales / Suillaceae / Suillus

Engleski naziv: Hollow Bolete

Klobuk: 3-8 (10) cm širok, prvo je stožasto-konveksan, kasnije je raširen i često je s grbicom na sredini, suh; žut, prekriven smeđim dlakavim ljuskicama, u mladosti je sa parcijalnim zastorkom koji poput paučine ide od ruba do stručka, zastorak se kasnije kida i na stručku stvara svojevrsnu prstenastu zonu, rub je dugo vremena podvijen i rutav od ostataka zastorka.

Stručak: 3-9 cm visok i 0.8-3 cm debeo, valjkast je ili malo zadebljan na bazi, krhak, uvijek je šupalj; iznad prstenaste zone je sa žutim čehicama, ispod prstenaste zone je smeđ, vlaknast.

Rupice/cjevčice: Široke, višekutne, poput pčelinjih saća, nepravilne, žućkaste; cjevčice su kratke, spuštaju se po stručku, čvrsto su prirasle za meso klobuka, teško se odvajaju, teško se odvajaju od podnice klobuka.

Mikroskopija: Prljave žuto-maslinaste boje, vretenaste, 7-10.5 x 3.5-4.5 µm; otrusina je žuto-maslinasta.

Meso: U klobuku je mekano i elastično, u stručku je vlaknasto, svijetložuto, na prerezu ne mijenja boju; miriše na gljive, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do prosinca, u autohtonim crnogoričnim šumama u simbiozi s arišem, rjeđe u nasadima ariša.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete. U vrlo rijetkim slučajevima može izazvati gastrointestinalne smetnje, ali se općenito dobro podnosi. Svatko tko je ikada imao takvih problema trebao bi izbjegavati ovu vrstu.

Napomena: Zajedno s tipičnom vrstom je jedini predstavnik roda Suillus sa šupljim stručkom po čemu se razlikuje od svih ostalih sličnih vrsta. Zaštićena je vrsta i nalazi se na listi osjetljivih vrsta.

Referentni izvori:

  1. Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – Žuti šupljikavac (Boletinus cavipes var. aurea (Roll.) Singer
  2. Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Šupljonogi ariševac (Boletinus cavipes (Klotzsch) Kalchbr.)

  3. Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštćenim i strogo zaštićenim (Narodne novine, 07/2006). Ministarstvo kulture. – Šupljonogi ariševac (Boletinus cavipes)
  4. Suillus cavipes var. aureus (Rolland) Bellù. 2023. Index Fungorum

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži