ČEHAVONOGA PLAVULJA

Hebeloma versipelle (Fr.) Gillet

Sinonimi: Agaricus versipellis Fr.; Hylophila versipellis (Fr.) Quél.; Inocybe versipellis (Fr.) P.Karst.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Hymenogastraceae / Hebeloma

Klobuk: 2-9 (11) cm širok, najprije je konveksan, zatim je raširen, ulegnut i malo ispupčen na sredini, po vlažnom je vremenu mazav, malo grbav; bjelkast, po suhom je vremenu žuto-smeđ do crvenkasto-smeđ, sredina je hrđastosmeđa, rub je dugo vremena podvijen i svilenasto-dlakav, a poslije je gladak.

Stručak: 4-10 cm visok, valjkast, najprije je pun pa zatim šupalj, baza je malo zadebljana i baršunasta od micelija, žilav; bjelkast je ili smeđ, uzdužno je vlaknasto-čehast, stršeće su čehice usmjerene prema dolje.

Listići: Gusti, široki, zaokruženi su uz stručak, prirasli, oštrica je malo pilasta, izmiješani su s lamelulama; najprije su bjelkasti i s crvenkastom ili ružičastom nijansom, kasnije su žuto-smeđi ili svijetlosmeđi.

Mikroskopija: Eliptične, 9.5-13 x 5-7 µm; otrusina je smeđa do svijetlosmeđa.

Meso: Krem do limunastožuto; miris nije izražen, a okus malo gorkast.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, na travnatim površinama u svim tipovima šumama, na rubovima šuma i uz ceste, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Od drugih se plavulja razlikuje po prilično dugom stručku koji je po cijelom dužinom prekriven sa stršećim čehama. Niti jedna druga plavulja nema tako izrazito stršeće čehice na stručku. Prema tom obilježju je i dobila znanstveni naziv.