MODRA KOPRENKA

Cortinarius cyaneus (Bres.) M.M.Moser

Sinonimi: Cortinarius caerulescens var. cyaneus Bres.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Cortinariaceae / Cortinarius

Klobuk: 4-8 (12) cm širok, najprije polukuglast, zatim konveksan pa izravnat, udubljen, mazav, sluzav, rub je dulje vrijeme podvijen i krpast od ostataka ovoja; krasne je modroplave, ljubičaste ili ljubičasto-smeđe boje, vodenast, poslije izblijedi i prevladava oker boja, s ostacima bijelo-plavkastog ovoja, koprena i gornji rub bulbe uvijek izraženo ljubičasti.

Stručak: 4-6 cm visok i 2-5 cm debeo, pun, osnova je jako bulbozno zadebljana i obrubljena, s bijelim ostacima rizomorfa, malo korjenast; plavoljubičast, svijetloplavkast, dekoriran plavkastim ovojem, vrh je bjelkast, malo vlaknast, koprena je poslije zbog spora hrđastosmeđa.

Listići: Gusti, pomiješani s kraćima, oštrica je vijugava, prirasli; u početku su svijetloplavo-ljubičasti, poslije ljubičasto-smeđi, svijetlosmećkasti ili hrđastosmeđi.

Mikroskopija: Limunastog su oblika, grubo bradavičave, 9-11 x 5-6.5 µm; otrusina je hrđastosmeđa.

Meso: Mramorirano bijelo do ljubičasto, ljubičasto na rubu klobuka i stručka, uz rub zadebljanja stručka više-manje žućkast ili oker; miriše na kolače od anisa, u starosti na plijesan, a okus je blago slatkast.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, u bjelogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, najčešće hrastom, grabom ili bukvom, na vapnenastom tlu.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Vjerojatno je jestiva vrsta, ali se smatra nejestivom zbog lošeg mirisa i okusa mesa.

Napomena: Modra koprenka je podvrsta modroljubičaste koprenke (Cortinarius caerulescens) od koje se razlikuje po blještavoj modroplavoj boji i bijelom gomoljastom zadebljanju stručka koji završava ostacima rizomorfa.

Slične vrste:

Cortinarius caerulescens