RASPUCANI PLUTNJAK

Phellinus rimosus (Berk.) Pilát

Sinonimi: Fomes aulaxinus Bres.; Fomes dialeri Bres. & Torrend; Fomes igniarioides (Pat.) Sacc. & P.Syd.; Fomes melleicinctus (Murrill) Murrill; Fomes niaouli (Pat.) Lloyd; Fomes pappianus Bres.; Fomes rimosus (Berk.) Cooke; Fomes rimosus var. casuarinae Cleland; Fomes rimosus var. niaouli (Pat.) Cleland & Cheel; Fomes sanjanii Lloyd; Fomes scaber (Berk.) Lloyd; Fomes sulaxinus Bres.; Fomes tepperi Lloyd; Fomes tepperi var. casuarinae (Cleland) G.Cunn.; Fomes tuniseus (Pat.) Sacc. & P.Syd.; Fomes underwoodii (Murrill) Sacc. & D.Sacc.; Fomes versicolor Henn.; Fulvifomes melleicinctus (Murrill) Murrill; Fulvifomes rimosus (Berk.) Fiasson & Niemelä; Fulvifomes sanjanii (Lloyd) Bondartseva & S.Herrera; Fulvifomes underwoodii (Murrill) Murrill; Hexagonia scabra (Berk.) Petch; Phellinus pappianus (Bres.) Ryvarden; Phellinus sanjanii (Lloyd) Ryvarden; Phellinus scaber (Berk.) M.J.Larsen; Polyporus igniarius var. scaber Berk.; Polyporus niaouli (Pat.) Sacc. & D.Sacc.; Polyporus rimosus Berk.; Pyropolyporus melleicinctus Murrill; Pyropolyporus rimosus (Berk.) Teng; Pyropolyporus underwoodii Murrill; Scindalma rimosum (Berk.) Kuntze; Xanthochrous igniarioides Pat.; Xanthochrous niaouli Pat.; Xanthochrous rimosus (Berk.) Pat.; Xanthochrous tuniseus Pat.

Etimologija: rimosus (lat.) = razrovano, puno rupa. Po izgledu površine.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Hymenochaetales / Hymenochaetaceae / Phellinus

Engleski naziv: Cracked Cap Polypore

Klobuk: 5–30 (40) cm široko, do 20 cm promjera od supstrata i 2–5 cm visoko, polukružno, u obliku konzole ili kopita; gornja je površina smeđa, crvenkasto-smeđa, tamnosmeđa do smeđo-crna, na mjestu rasta je crvenkasto-smeđe, s koncentričnim je brazdama, poslije se raspucava, u mladosti je malo baršunasto, rub je zaobljen.

Rupice/cjevčice: Vrlo su sitne i teško vidljive, okruglasto-eliptične su do višekutne, često su izdužene, 7-8/mm², prljavobijele, smećkaste, kasnije su crvenkasto-smeđe; cjevčice su do 1 cm duge.

Mikroskopija: Uglavnom eliptične, glatke, 4.5-6 x 3.5-5 µm; otrusina je smećkasta, djelomično je žućkasto-smeđa do crvenkasto-smeđa.

Meso: Vrlo je tvrdo, žilavo, drvenasto, smećkasto je ili crvenkasto-smeđe; miris je slab na gljive, a okus je malo gorkast.

Stanište: Raste tijekom godine, pojedinačno ili skupno, kao parazit ili saprofit na bagremu ili krkavini, rijetko na hrastu starom najmanje 30-50 godina, uglavnom u mediteranskom području.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom zbog drvenaste konzistencije mesa.

Napomena: Ova se gljiva lako prepoznaje, jer raste samo na drvu akacije.