CROmushrooms - Suillus lakei

Jestiva gljiva Zaštićena gljiva Osjetljive vrste

DUGLAZIJINA SLINAVKA

Suillus lakei (Murrill) A.H.Sm. & Thiers

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Boletales > Porodica: Suillaceae > Rod: Suillus > Vrsta: Suillus lakei (Murrill) A.H.Sm. & Thiers (GBIF ID 5239846)

Engleski naziv: Western Painted Suillus

Klobuk: 2-12 (14) cm širok, u mladosti je konveksan, zatim se izravna i malo tupo ispupči ili ulegne na sredini, potpuno je suh, nije mazav; crveno-smeđ, ružičasto-smeđ, narančasto-smeđ, s nešto je tamnijim širokim čehicama ili vlakancima na svjetlijoj osnovi, rub je dugo podvijen, nepravilan, valovit i s trajnim ostacima ovoja.

Stručak: 3-8 (11) cm visok i 1-3 (4) cm debeo, pravilno je valjkast i lagano trbušast, baza je zašiljena, u starosti nije šupalj; osnova je bjelkasta, iznad vjenčića je žućkast, ispod vjenčića je smeđ ili rđastosmećkast i često u mladosti prekriven bjelkastim pahuljama koje predstavljaju ostatke ovoja; pojas s vjenčićem je bjelkasto-smećkast, suh, široko razvijen s ostacima ovoja, vjenčić je često u mladosti uzdignut, kasnije je obješen, kasnije se izgubi.

Rupice/cjevčice: Okruglaste su do nepravilno višekutne, izgledaju poput pčelinjih saća, najprije su oker ili žuto-maslinaste, u starosti su hrđastosmeđe, na pritisak se stvaraju smeđe ili hrđastosmeđe mrlje; cjevčice su kratke, prirasle su ili se vrlo kratko mrežasto spuštaju po stručku, žute, kasnije su sa zelenkastim odsjajem.

Mikroskopija: Nepravilno eliptične, glatke, 7-11 x 3-4 µm; otrusina je žuto-maslinasta.

Meso: Žućkasto, ponekad je s ružičastim mrljama, pri dnu stručka je uglavnom tamnocrveno, te plavkasto ili zeleno, osušeno je hrđastosmeđe; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od rujna do studenog, u miješanim i crnogoričnim šumama, u simbiozi s američkom duglazijom (Pseudotsuga menziesii), koja je nehotično prenešena iz Sjeverne Amerike u Europu sa sadnicama američke duglazije te je nastavila živjeti u nekim nasadima; vrlo je rijetka vrsta. U Hrvatskoj je poznata s četiri lokaliteta, u Zagrebu i okolici te u Slavoniji. Rijetka je vrsta. Primjerke na slikama snimio je Danijel Balaško, u studenom, na lokalitetu Koprivnica.

Doba rasta: 9, 10, 11

Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA

Status jestivosti: JESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Sličan je šupljonogi ariševac (Suillus cavipes) koji ima izduženije rupice i šuplji stručak.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1161. Duglazijev sluzavac (Suillus amabilis (Peck) Singer), Sinonimi: Suillus lakei (Murr.) Smith & Thier, Boletinus landkammeri (Pil. & Svr.) Bon; Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Duglazijina slinavka (Suillus lakei (Murill) A.H.Sm. et Thiers)