BLIJEDOZELENA VITIČARKA

Stropharia pseudocyanea (Desm.) Morgan

Sinonimi: Agaricus albocyaneus Fr.; Agaricus preudocyaneus Desmaz.; Agaricus pseudocyaneus Desm.; Agaricus worthingtonii Fr.; Fungus albocyaneus (Fr.) Kuntze; Fungus worthingtonii (Fr.) Kuntze; Geophila aeruginosa var. albocyanea (Fr.) Quél.; Psilocybe pseudocyanea (Desm.) Noordel.; Psilocybe pseudocyanea f. ochrocyanea (Bon) Noordel.; Psilocybe pseudocyanea subsp. ochrocyanea (Bon) Noordel.; Stropharia aeruginosa subsp. albocyanea (Desm.) Konrad & Maubl.; Stropharia aeruginosa var. albocyanea (Desm.) Bigeard & Guillemin; Stropharia aeruginosa var. albocyanea (Fr.) Quél.; Stropharia aeruginosa var. albocyanea Anon.; Stropharia albocyanea (Fr.) Quél.; Stropharia albocyanea var. procera Kreisel; Stropharia albocyanea var. virginea J.E.Lange; Stropharia ochrocyanea Bon; Stropharia procera (Kreisel) Contu; Stropharia pseudocyanea f. ochrocyanea (Bon) Noordel.; Stropharia pseudocyanea var. ochrocyanea (Bon) P.Roux; Stropharia pseudocyanea var. virginea (J.E.Lange); Stropharia worthingtonii (Fr.) Sacc.

Etimologija: pseudo (lat.) = lažan, prividan + cyanea (lat.) = plavo. Po boji.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Strophariaceae / Stropharia

Engleski naziv: Peppery Roundhead

Klobuk: 2-7 (9) cm širok, u mladosti je polukuglast, zatim je konveksan, kasnije se raširi i tupo ispupči na sredini, gladak, prilično je mazav, ljepljiv i sluzav; u mladosti je zelenkast do blijedo plavo-zelenkast, ubrzo zatim je oker do bjelkast, vodenast, blijedi od ruba, sredina je u mladosti maslinasto-smeđa, kasnije ostaje zelenkasta, rub je tanak i kratko podvijen.

Stručak: 3-6 (10) cm visok, valjkast, zadebljan je na bazi zakrivljen, gladak; bjelkast do svijetloplav ili plavkasto-zelenkast, dosta je svjetlije, skoro bijele boje na gornjem dijelu, na vrhu je gol, ispod vjenčića je hrapav i čehast, na bazi je bijelo baršunast od micelija; vjenčić je na gornjoj strani smeđ, donja je strana plavo čehasta, često je samo u tragovima ili s prstenastom zonom, nikad nije jako izražen.

Listići: Relativno su razmaknuti, prilično su široki, trbušasti, izmiješani su s lamelulama, zaokruženi su uz stručak, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku; najprije su smećkasti, kasnije su ljubičasto-smeđi, sivo-smeđi, do sivo-ljubičasti, često su s mrljama, oštrica je bijela.

Mikroskopija: Eliptične, 7-10 x 4.5-5 µm; otrusina je tamnosmeđa do ljubičasto-smeđa.

Meso: Bijelo do blijedo plavkasto-zeleno; miriše na papar ili na travu (Bon), a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, kao saprofit tla u crnogoričnim šumama, rijetko u bjelogoričnim šumama, na zemlji ili na krupnim drvnim ostacima na pjeskovitim terenima uz morsku obalu, a pronađe se i u kontinentalnom dijelu.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom jer nije podnošljiva za sve i nema nikakve uporabne vrijednosti.

Napomena: Od vrsta koje su slične boje razlikuje se po manjim dimenzijama, karakterističnom staništu, gotovo nepostojećem vjenčiću te mirisu na papar.