RAVNIČARSKA LISTIĆAVKA

Cellulariella warnieri (Durieu & Mont.) Zmitr. & Malysheva

Sinonimi: Cellularia faventina (Caldesi) Kuntze; Cellularia warnieri (Durieu & Mont.) Kuntze; Lenzites faventinus Caldesi; Lenzites reichardtii Schulzer; Lenzites warnieri Durieu & Mont.; Trametes warnieri (Durieu & Mont.) Zmitr., Wasser & Ezhov

Etimologija: Po odgovarajućem imenu. Prvi su je 1860. godine opisali Michel Durieu de Maisonneuve i Camille Montagne. Referentni je primjerak pronađen u Alžiru, gdje su ga Durieu i Montagne našli na deblu brijesta na imanju umirovljenog francuskog liječnika i političara Augustea Warniera.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Polyporales / Polyporaceae / Cellulariella

Plodno tijelo (klobuk): 2-25 (45) cm široko i na mjestu spoja sa supstratom je 1.5-3 (5) cm debelo, sa školjkastim, bubrežastim, polukružnim, polumjesečastim, spljoštenim i tanjurastim klobukom, bez stručka, gornja je površina je izravnata, vodoravna, pojasasta, baršunasta pa glatka; u mladosti je krem do oker boje, a u starosti je nešto tamnije, sivo-smeđe do sive boje, pojesevi su naizmjenično smeđi, crni i narančasti, rub je prilično tanak, uglavnom je nešto svjetliji; himenij je listićav (a anastomozirajućim rupicama).

Listići: Debeli, gusti, anastomozirajući, oko 1 cm široki, izrezani su uz osnovu, prema rubu rašljasti, kruti, tvrdi, žilavi; bjelkasto-oker do svijetlosmeđe boje.

Mikroskopija: Valjkasto-zakrivljene, glatke, 7-9 x 3-4 µm; bazidiji nose 6 spora, 15-25 x 5-6 µm; s 3 vrste hifa, skeletne su s debelim ili jako debelim pregradama, bezbojne, 4-5 µm, vezivne hife su s tankim pregradama, bezbojne, 3-4 µm, generativne hife su s tankim pregradama, 2-3 µm; otrusina je bijela.

Meso (trama): Bjelkasto, kreme, u starosti smeđe do narančasto-smeđe, žilavo, plutasto, kožasto, vlaknasto, savitljiva poput tvrde gume; miris je slabo izražen ili blago kiselkast, okus nije izražen.

Stanište: Raste tijekom godine u aluvijalnim bjelogoričnim šumama kao parazit na živom bjelogoričnom drveću, često uz vodene površine, najčešće na sredozemnom području.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom gljivom.

Napomena: Slična je vrsta hrastova raznocijevka (Daedalea quercina) koja je dosta rasprostranjena, nešto zdepastija, himenij je nešto labirintniji, a pregrade su nešto deblje i manje izdubljene.

Slične vrste:

Daedalea quercina