TRESETNA MLIJEČNICA

Lactarius sphagneti (Fr.) Neuhoff

Sinonimi: Lactarius subdulcis subsp. sphagneti Fr.; Lactarius subdulcis var. sphagneti Fr.

Etimologija: sphagnum (lat.) = mahovina koja se često koristi u medicinske ili hortikulturne svrhe zbog svojih specifičnih svojstava upijanja vode i kiselog okoliša koji stvara. Po staništu na mahovini.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Russulales / Russulaceae / Lactarius

Klobuk: 2-5 (7) cm širok, najprije je stožasto-zvonolik, zatim je spljošteno-konveksan, izbočima je na sredini najprije šiljata pa se zaobli, površina je gola, sjajna i mazava; narančasto-smeđ, crvenkasto-smeđ ili tamnosmeđ, rub je neravan i na kraju nazubljen.

Stručak: 4-7 cm visok i 3-8 mm debeo, stisnut je na bazi, gladak, šupljikav je ili šupalj, krhak; narančasto-smećkast, malo je pahuljast.

Listići: Gusti, mekani, kratko se spuštaju po stručku; krem, krem-crvenkasti ili smećkasti.

Mikroskopija: S krupnim su bradavicama sakupljenim u nepravilne kreste, slabo su mrežaste, 7.1-8.4 x 5.8-6.9 µm; otrusina je svijetložuta.

Meso: Lomljivo, krem, svijetlooker ili ružičasto-oker, u kori stručka je crvenkasto-smeđe; miriše lagano po lisnim ušima, a okus blag ili malo smolast; mlijeko je bijelo, vodenasto, požuti tek nakon 2-3 sata, blagog je okusa.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, skupno, u crnogoričnim šumama, po močvarnim terenima i tresetištima viših predjela, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, najčešće borom.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom zbog lošeg okusa mesa.

Napomena: Ima sličnosti s mliječnicama iz skupine riđe mliječnice (Lactarius rufus). Karakteristično se razlikuje po žućkastoj boji listića i i staništu na kojem raste.

Slične vrste:

Lactarius rufus