Ukupno vrsta gljiva: 2801
Hohenbuehelia tremula

Hohenbuehelia tremula - created in Finland by Tapio Kekki

Info
CC-BY-NC-SA

Jestiva gljiva

RICKENOVA ŠKOLJKARICA

Hohenbuehelia tremula (Schaeff.) Thorn & G.L.Barron

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Pleurotaceae > Rod: Hohenbuehelia > Vrsta: Hohenbuehelia tremula (Schaeff.) Thorn & G.L.Barron (GBIF ID 2526284)

Plodno tijelo (klobuk): 3-8 (12) cm široko, dosta je mesnato, karakterističnog je lepezastog ili lopatastog oblika s kružno podvrnutim rubom, sredina je lijevkasta, površina je prekrivena želatinoznim slojem debljine do 1 mm koji je mnogo slabiji nego kod drugih vrsta iz ovog roda, glatko; sivkasto-krem, žućkasto-smeđe, svijetlosmeđe ili tamnosmeđe.

Stručak: 2-7 cm visok i 2-3.5 cm debeo, valjkast, kratak, sužen je ili zadebljan na bazi, postepeno se širi na vrhu prelazeći u klobuk, pun, lagano je baršunast, bijel je ili bjelkast.

Listići: Gusti, jasno se spuštaju po stručku, veoma su uski (2-3 mm), račvasti; bjelkasti su ili žućkasti.

Mikroskopija: Eliptične, 5-10 x 3.5-5.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, 2-3 mm debelo, vlaknasto je i tvrdo, žilavo, na prijelomu puca, bijelo je ili bjelkasto; miris nije izražen ili je slab na brašno, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u skupinama do 20-tak komada, u svim tipovima šuma kao saprotrof krupnijih drvnih ostaka raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, na zemlji izmiješanom s drvnim ostacima, te često na opožarenom zemljištu, voli vapnenasto tlo; dosta je česta vrsta u sredozemnom području, a rijetka u unutrašnjosti.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete zbog malo žilavog mesa. Gljive sa smeđim mrljama po stručku i listićima se ne konzumiraju.

Napomena: Sliči na neku golemu uhaču (Otidea) koje nemaju listiće, već im je himenij s gornje strane uha. Mrka školjkarka se teško razlikuje od lopataste školjkarice (Hohenbuehelia petaloides), ipak postoje određene razlike, rickenova školjkarica ima drugačije, dosta duguljaste spore, dok se lopatasta školjkarica razlikuje po činjenici da je na početku rasta nešto vitkija i dosta mesnata, a osim toga raste po opožarenim mjestima oko pougljenisanih ostataka drva, a također raste na zemlji kao i naša vrsta.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1031. Rickenova školjkarica (Hohenbuehelia rickenii (Kühn.) Orton)

Hohenbuehelia tremula

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži