SMEĐONOGA PATULJICA

Galerina badipes (Pers.) Kühner

Sinonimi: Agaricus badipes Fr.; Agaricus badipes Pers.; Agaricus badipus Pers., 1801; Agaricus campanella subsp. badipus (Pers.) Fr.; Agaricus campanella var. badipus Fr.; Galera badipes (Fr.) Fr.; Galera badipes (Pers.) Ricken; Galera cedretorum Maire; Galerina badipus (Pers.) Rauschert; Galerina cedretorum (Maire) Singer; Galerina cedretorum var. bispora A.H.Sm. & Singer; Galerina cedretorum var. filiformis A.H.Sm. & Singer; Galerina cedretorum var. microspora A.H.Sm.; Galerina cedretorum var. variabilis A.H.Sm. & Singer; Galerula badipes (Pers.) Kühner; Galerula cedretorum Maire; Gymnopus badipes (Pers.) Gray; Hylophila badipes (Pers.) Quél.; Naucoria badipes (Fr.) P.Kumm.; Naucoria badipes (Pers.) Quél.; Naucoria badipus (Pers.) Kumm.; Omphalia campanella var. badipes (Pers.) P.Karst.

Etimologija: badius (lat.) = crvenkasto-smeđ, smećkast + pes (lat.) = noga. Po boji stručka.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Hymenogastraceae / Galerina

Klobuk: 1-2 (3.5) cm širok, polukuglast je i izravnato-konveksan, uglavnom je nježno ispupčen, površina je lagano mazava, blistava, kožica je želatinozna i elastična; žuto-smeđ, svijetlooker, oker-smeđ ili narančasto-smeđ, vodenast, po suhom je vremenu blijedožut, po vlažnom vremenu je crtast, bijela kožica često prelazi preko ruba, rub je podvijen.

Stručak: 2-7 (9) cm visok i 1-3 (5) mm debeo, gornji dio je žut ili žućkasto-hrđastosmeđ zbog praha poispadalih zrelih spora, prema bazi je nešto tamniji, crvenkasto-smeđeg ili sivo-smeđeg tona, s vlaknastim je prolaznim prstenastim ostacima ovoja, ispod prstenaste zone je srebrnasto zmijoliko prošaran, na bazi je crno-smeđ.

Listići: Široki, prirasli, razmaknuti; žuto-smećkasti ili smećkasti; oštrica je bjelkasta i nazubljena.

Mikroskopija: Eliptično-jajolike, povšina je bradavičava, 10-12 x 5-6 µm; otrusina je žuto-hrđastosmeđa.

Meso: Tanko, vodenasto, žuto-smećkasto ili oker-smećkasto, u stručku je nešto tamnije, crvenkasto-smeđe; miris je ugodan na gljive, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen uglavnom kao saprofit na krupnim drvnim ostacima raznog crnogoričnog drveća, na zakopanom drvu izmiješanom sa zemljom, a također i na češerima.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti. Vrste iz ovog roda se nikada ne smiju konzumirati jer zamjena s otrovnim vrstama može završiti i smrtnim ishodom.

Napomena: Dosta patuljica malih rastom raste na drvu i izgledom sliče ovoj vrsti. Pri determinaciji je najznačajnije proučiti površinu spora, prisutnost cheilocistida i pleurocistida na kožici klobuka. Paziti da se ne zamijeni sa sličnim vrstama Galerina camerina ili Galerina ampullaceocystis koje nemaju pleurocistide.

Slične vrste:

Galerina camerina	Galerina ampullaceocystis