Ukupno vrsta gljiva: 1920
Cystodermella cinnabarina

cystodermella-cinnabarina cystodermella-cinnabarina cystodermella-cinnabarina
cystodermella-cinnabarina cystodermella-cinnabarina

Nejestiva gljiva     Na listi za determinatore

CINOBER HRAPAVICA

Cystodermella cinnabarina (Alb. & Schwein.) Harmaja

Taksonomija (GBIF ID 2535150): Carstvo: Fungi / Koljeno: Basidiomycota / Razred: Agaricomycetes / Red: Agaricales / Porodica: Agaricaceae / Rod: Cystodermella

Etimologija: cinnabarinus (lat.) = cinobercrveno. Po boji.

Engleski naziv: Cinnabar Powdercap

Klobuk: 2-5 (7) cm širok, stožasto-zvonolik pa raširen, rub je malo vijugav; cinobercrvene boje, hrapav, sitno oštro čehasto-zrnast, sredina je lagano ispupčena.

Stručak: 4-7 cm visok i 4-9 (12) mm debeo, pun, na bazi je lagano bulbozan; iznad prstena je bijel, na donjem dijelu je s crvenkastim čehama; bjelkasti vjenčić je uzdignut, opnasto-čehast.

Listići: Bijeli, tanki, uski, gusti, lomljivi, suženi uz stručak, prirasli, gotovo slobodni.

Spore: Eliptične, 3.5-5 x 2-3 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, vlaknasto, bjelkasto, ispod kožice klobuka i vanjskog dijela stručka je žućkasto, svijetlosmećkasto ili crvenkasto-smeđe; miriše ugodno na gljive, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u svim tipovima šuma, kao saprofit na mahovini i ponekad na krupnim drvnim ostacima. Posljednje tri slike snimio je Zvonko Vuk.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom zbog lošeg mirisa i okusa mesa. Neke vrste hrapavica sirove uzrokuju hemolitički sindrom trovanja, koji dovodi do razgradnje krvi.

Napomena: U skupini je smeđe hrapavice (Cystoderma amianthinum) koja ima upadljiviji cinobercrveni klobuk, te masivniji stručak i tvrđe meso.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 89. Cinober hrapavica (Cystoderma cinnabarinum Albertini et Schweinitz)

IDI NA VRH