 |
 |
 | ||
PEPELJASTA GNOJIŠTARKA
Coprinopsis cinerea (Schaeff.) Redhead, Vilgalys & Moncalvo
Taksonomija (GBIF ID 5242754): Carstvo: Fungi / Koljeno: Basidiomycota / Razred: Agaricomycetes / Red: Agaricales / Porodica: Psathyrellaceae / Rod: Coprinopsis
Etimologija: cinereus (lat.) = pepeljast, siv. Po boji.
Engleski naziv: Grey Inkcap
Klobuk: 1-4 (7) cm širok i 5-10 cm visok, stožasto-zvonolik do izdužen, skoro je valjkast, rastapa se od ruba prema sredini i tada se rub zavija nagore; najprije je sivkast, zatim je sivo-plavkast sa smeđim ispupčenjem na sredini, dekoriran je dosta uočljivim bijelim ovojem koji se razlaže na bijele čehice i dlačice na sivoj osnovi koje brzo nestanu, rub je crtast.
Stručak: 5-12 cm visok, valjkast, dosta je pravilan, tanak, nježan, karakteristično je zadebljan na bazi koja je korjenasto sužena i izdužena; bijel, prekriven je bijelim pahuljama koje ubrzo nestanu.
Listići: Gusti, slobodni su uz stručak, najprije su sivkasti pa ubrzo sivi i na kraju crnkasti, pretvaraju se u crnu kapajuću masu.
Spore: Eliptične, (9.6) 10.8 - 12.2 (12.7) x (6.5) 7.1 - 7.9 (8.4) µm, Q = (1.3 1.5 - 1.6 (1.7), N = 46, Me = 11.6 x 7.5 µm, Qe = 1.6; otrusina je crna.
Meso: Bjelkasto, prelazi u sivo, tanko, nježno, gotovo da i ne postoji; miris nije izražen, a okus je blag.
Stanište: Raste u proljeće, ljeto i početkom jeseni, busenasto, kao saprofit na gnoju, trapovima, jako humusnom tlu ili kao nepoželjna gljiva na kompostu za uzgoj plemenitih pečurki (šampinjona); dosta je česta vrsta.
Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10
Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je gljiva, ali se smatra nejestivom nema nikakve uporabne vrijednosti.
Ljekovitost: Znanstvenim je istraživanjima utvrđeno da pepeljasta gnojištarka sadrži bioaktivne tvari galektine za koje je poznato da djeluju antikancerogeno i obećavajuće je sredstvo za liječenje raka debelog crijeva (National Library of Medicine. 2024. Coprinopsis cinerea Galectin CGL1 Induces Apoptosis and Inhibits Tumor Growth in Colorectal Cancer Cells).
Napomena: Najprepoznatljivija je po staništu, te po osobini da se od rane mladosti počinje raspadati, rub je zavijen prema vani poput turbana, a ostali dio plodnog tijela se zajedno sa stručkom posuši. Slična je patuljasta gnojištarka (Coprinopsis radiata) koja raste na sličnom staništu. Mnogo je krupnija rastom i ima korjenasti stručak, a također se razlikuje i po izraženoj sivoj boji ispod bijelog ovoja na klobuku.
Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 121. Pepeljasta gnojištarka (Coprinus cinereus (Schff. ex Fr.) S.F.Gray), Sinonimi: Coprinus fimetarius (L.) Fr., Coprinus stercorarius ss. Ricken
Prirodoslovni muzej - Split
