ROGATA DRVARICA

Xylaria hypoxylon (L.) Grev.

Taksonomija (GBIF ID 5255147): Carstvo: Fungi / Koljeno: Ascomycota / Razred: Sordariomycetes / Red: Xylariales / Porodica: Xylariaceae / Rod: Xylaria

Etimologija: hypo (gr.) = ispod + xylon (gr.) = drvo. Skoro drvena + po konzistenciji.

Engleski naziv: Candlesnuff Fungus

Plodno tijelo: 1-8 (10) cm visoko i do 1-10 (15) mm debelo, ukupno gledano vrlo je slična običnim ili jelenjim rogovima, izvana podjeća na vrste iz roda Clavaria, duguljasto je i erodirano-drvenasto, može biti valjkasto ili stisnuto, raste izravno iz drvenog supstrata; donji je dio stručkolik, tanak, valjkast ili stisnut, te zakrivljen ili savijen; gornji je dio u obliku roga i stisnut; donji je dio crno ili smeđe baršunasto-maljav, gornji je dio bijel, prekriven je bijelom otrusinom i sadrži brojne konidije; postoji u mnogo oblika, peritecij može biti valjkast, batinast, zadebljan i crn, iznutra je bijel; postoji i forma stožastog oblika koja raste u proljeće, te forma koja je zrnaste površine, zašiljena je na vrhu, s brojnim je malim crnim peritecijima, orifiziji su po površini u obliku malih bradavica.

Spore: Vretenaste, s jedne strane stisnute, (8) 8.4 - 10 (12.5) × (1.7) 2 - 2.5 (3.1) µm, Q = (3.2) 3.7 - 4.6 (5.6), N = 120, Me = 9.2 × 2.2 µm, Qe = 4.2; otrusina je bijela.

Meso: Žilavo, bijelo, u starosti je tamnosmeđe do crnkasto; miris i okus nisu izraženi

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, vrlo rijetko crnogoričnog drveća. Petu sliku snimio je Danijel Balaško, u listopadu, na lokalitetu Meljan pokraj Trakošćana.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Dosta je raširena vrsta, raste u velikim zajednicama po drvnim ostacimaa, prekrivaju veliku površinu drva poput sitnih jezika koji su račvasti i zašiljeni, bijele boje. Zbog svojih se malih dimenzija i posebnog izgleda lako zamijeni s nekim vrstama lišaja. Kod nas je najčešća u Gorskom Kotaru, ali se pronađe i u Hrvatskom Zagorju i Istri.