Ukupno vrsta gljiva: 1920
Phaeolus schweinitzii


Nejestiva gljiva

CRNOGORIČNI RUPIČAVAC

Phaeolus schweinitzii (Fr.) Pat.

Taksonomija (GBIF ID 2542126): Carstvo: Fungi / Koljeno: Basidiomycota / Razred: Agaricomycetes / Red: Polyporales / Porodica: Laetiporaceae / Rod: Phaeolus

Etimologija: U čast njemačko-američkog mikologa L. v. Schweinitza.

Engleski naziv: Velvet-top Fungus, Dyer's Polypore, Dyer's Mazegill, Pine Dye Polypore

Plodno tijelo (klobuk): 3-20 (30) cm široko, u mladosti je debelo, grbavo, nekad je brazdasto, vijugavo, mekano, pojasasto, često su naslagana jedno iznad drugoga; najprije je žuto, kasnije je od sredine smeđe do crvenkasto-smeđe, rubni je pojas svjetliji, na lagani dodir postane smeđ ili rđasto-smeđ, sitno je baršunast ili maljav.

Stručak: Vrlo je kratak i veoma debeo ili gotovo da i ne postoji, centralan je ili ekscentričan.

Rupice/cjevčice: Sitne, 1-2/mm2, okruglaste su ili poput nepravilnog labirinta, u mladosti su s gutacijskim kapljicama po površini, najprije su žućkaste, u starosti su sive do smeđe; cjevčice su kratke, žuto-sive su ili maslinaste, samo na mali dodir pocrnu.

Spore: Eliptične, prozirne, nisu amiloidne, 5-8 x 3.5-4.5 µm; otrusina je žućkasta.

Meso: 1-3 (4) cm debelo, u mladosti je mekano, sočno i spužvasto, poput pluta, a u starosti postane tvrdo i žilavo, lomljivo, žuto-smeđe je do smeđe boje, u starosti je hrđastosmeđe; miris nije izražen, a okus je malo kiselkast.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit uz panjeve, na zemlji ili na korijenju crnogoričnog drveća, najčešće smreke, rijetko izravno na drvetu, ponekad se pronađe čak i na stablima trešnje; uzrokuje smeđu trulež drva.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Vjerojatno je jestiva vrsta, ali se smatra nejestivom zbog tvrde konzistencije mesa.

Napomena: Raste na zemlji, na humusu ispod crnogoričnog drveća. Često izgleda skoro poput smeđeg, crvenog ili žutog cvijeta. Meso je dosta spužvasto i ponekad poput spužve natopljene vodom pa postane smećkasta i suha, vrlo lomljiva, ponekad raste uz borove, dosta je promjenljivog oblika i boje. Mlada je u obliku grumena žute boje, a kasnije se razvije u stepenasto postavljene klobuke. U starosti potpuno promijeni žuto-smeđu boju i postane hrđastosmeđa i prilično tvrda.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1198. Crnogorični rupičavac (Phaeolus schweinitzii (Fr.) Patouillard)

IDI NA VRH