BESPOJASNA MLIJEČNICA
Lactarius azonites (Bull.) Fr.
Taksonomija (GBIF ID 5248589): Carstvo: Fungi / Koljeno: Basidiomycota / Razred: Agaricomycetes / Red: Russulales / Porodica: Russulaceae / Rod: Lactarius
Etimologija: a (gr.) = odricanje nečega + zonites = područje, pojas, zona. Po tome što nema pojasast klobuk.
Klobuk: 3-8 (10) cm širok, mesnat, prvo je konveksan, ubrzo se raširi i jako tupo ispupči na sredini; skoro je bjelkast, blijedožućkast ili sivkasto-smećkast, s velikim sivkasto-smećkastim pjegama, često je ujednačeno obojen, smeđ, bez dekoracije, u starosti je ispucan, rub je tanak i žućkast, najprije je podvijen, zatim je izravnat, valovit i uzdignut.
Stručak: 3-7 cm visok i 0.5-1.5 cm debeo, sužen je na vrhu, baza je zašiljena, tvrd, pun, lomljiv; bjelkast, u starosti ili na pritisak postane smećkast.
Listići: Gusti, zatim su nešto razmaknutiji, prirasli su ili se vrlo kratku spuštaju po stručku, izmiješani su s lamelulama; bjelkasti, kasnije su žućkasto-ružičasti, s ružičastim pjegama od mlijeka.
Spore: Skoro kuglaste, mrežasto-bradavičave, 8-8.6 x 7.4-7.9 µm; otrusina je žuto-oker.
Meso: Bijelo do žuto-smećkasto, u dodiru sa zrakom postane ružičasto; miris je odbojan na voće ili sapun, a okus je u početku blag, a zatim je gorak; mlijeko je bijelo i obilno, u dodiru sa zrakom s ružičastim mrljama (ali samo u dodiru s mesom, inače ostaje bijelo), okus mu je najprije blag pa gorak, ali nije ljut.
Stanište: Raste u ljeto i jesen u simbiozi s bjelogoričnim drvećem, najčešće hrastom.
Doba rasta: 8, 9, 10
Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom jer je vrlo loše kvalitete i malo otrovna. Sadrži terpentoidne nadražujuće tvari (ugljikovodični spojevi), koje su umjereno toksične, a simptomi trovanja su probavne smetnje, poremećaj vida, poremećaj koordinacije i oštećenje organa, a latencija traje od 30 minuta do 4 sata. Bijele mliječnice čije je meso ljuto, gorko ili žestoko u grlu nisu jestive gljive.
Napomena: Dio je skupine mliječnica s bijelim mlijekom koje u dodiru sa zrakom više ili manje poružičaste, nepojasasta mliječnica promijeni boju za oko 3 minute, dok grabova mliječnica (Lactarius pterosporus) i opora mliječnica (Lactarius acris) odmah promijene boju. Čađava mliječnica (Lactarius fuliginosus) promijeni boju u jednom sloju, a ima smeđi klobuk boje lješnjaka. Slične garava mliječnica (Lactarius lignyotus) i smrekova mliječnica (Lactarius picinus) su nešto tamnije boje, dok reska mliječnica raste isključivo na vapnenastom tlu. Naša mliječnica raste ispod hrasta i ima karakteristične spore po kojima je i dobila ime.
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 789. Bespojasna mliječnica (Lactarius albipes Lange)