Ukupno vrsta gljiva: 1905
Laccaria amethystina

laccaria-amethystina laccaria-amethystina laccaria-amethystina
laccaria-amethystina laccaria-amethystina laccaria-amethystina

Jestiva gljiva     Na listi za determinatore

LJUBIČASTA GLJIVICA

Laccaria amethystina Cooke

Etimologija: amethystos (gr.) = ametistno, dragi kamen ljubičaste boje. Po boji.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Hydnangiaceae / Laccaria

Engleski naziv: Amethyst Deceiver

Klobuk: 1-8 (10) cm širok, prvo je zatvoren, kasnije se otvori i ulegne na sredini; ljubičast, plavkast ili ljubičasto-ružičast, jako je vodenast, u starosti s tendencijom da blijedi i postane blijedosiv, površina je glatka ili lagano vlaknasto-čehasta, rub je obješen i nepravilan.

Stručak: 3-8 (10) cm visok i 2-6 (8) mm debeo, vitak, pun, uvijen, valovit, ubrzo postane šupalj; ljubičast, uzdužno je bjelkasto vlaknast.

Listići: Prirasli su ili se kratko spuštaju po stručku, debeli, pomiješani su s lamelulama, prilično su rijetki; žive su ljubičaste boje, kada izblijede blijedoljubičasti, brašnjavi su zbog prisutnosti poispadalih zrelih spora.

Spore: Kuglaste, pokrivene su šiljcima visokim 1.5 µm, nisu amiloidne, (7) 7.2 - 8.8 (9.6) × (6.5) 7.1 - 8.6 (9.2) µm, Q = 1 - 1.1 (1.2), N = 120, Me = 8 × 7.8 µm, Qe = 1; otrusina je bijela.

Meso: Ljubičasto, plavkasto ili ljubičasto-ružičasto, vodenasto, tanko; miris nije izražen ili je aromatičan, a okus je slatkast, blag.

Kemijske reakcije: Ako se na površinu klobuka kapne kap kalijeve lužine kožica pocrni.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, skupno, u raznim tipovima šuma, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, često bukvom ili kestenom, na vlažnoj zemlji.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete. Znanstvena su istraživanja potvrdila da u određenim područjima može sadržavati povišene razine arsenske kiselinu, zbog čega treba izbjegavati njezino sakupljanje u zagađenim područjima gdje se vrše iskopi raznih ruda ili područjima gdje se prerađuje željezo. Arsenska se kiselina smatra kancerogenom.

Napomena: Po morfološkim je značajkama ista crvenkasta gljivica (Laccaria laccata), koja je također jestiva, a razlikuje se samo po mesnatocrvenkastoj boji. Nema nikakve opasnosti od zamjene s otrovnim gljivama. Kod determinacije je vrijedno zapamtiti da gljive iz ovog roda nikada nemaju kvržicu ili grbicu na sredini klobuka, kao ni prsten, a sve vrste su jestive.

Referentni izvori: 

  1. Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 495. Ljubičasta gljivica (Laccaria amethystina (Bolt. ex Hooker) Murr.)
  2. Laccaria amethystina Cooke. 2023. https://www.gbif.org/species/2530983

IDI NA VRH