Ukupno vrsta gljiva: 1920
Flammulina velutipes

flammulina-velutipes flammulina-velutipes flammulina-velutipes
flammulina-velutipes flammulina-velutipes flammulina-velutipes
flammulina-velutipes

Jestiva gljiva     Ljekovite vrste     Na listi za determinatore

BARŠUNASTA PANJEVČICA

Flammulina velutipes (Curtis) Singer

Taksonomija (GBIF ID 3341441): Carstvo: Fungi / Koljeno: Basidiomycota / Razred: Agaricomycetes / Red: Agaricales / Porodica: Physalacriaceae / Rod: Flammulina

Etimologija: velutinus (lat.) = baršunast + pes (lat.) = noga. Po izgledu stručka.

Engleski naziv: Velvet Shank

Klobuk: 2-9 (20) cm širok, najprije polukuglast, zatim se otvori, mazav i vrlo ljepljiv, slabo mesnat; zagasitožut, žuto-smeđ, žuto-narančast ili žućkasto-crvenkast, tamniji na sredini, lagano je pahuljast, rub je u mladosti podvijen.

Stručak: 1-10 (15) cm visok i 0.3-1 (1.3) cm debeo, često je ekscentričan i šupalj; pod klobukom je svjetlije žućkasto-crvenkaste boje, a prema bazi je tamnosmeđ i na bazi gotovo crn, karakteristično je bijelo baršunast.

Listići: Dosta su rijetki, izrezani su uz stručak, slobodni, bjelkasti do svijetložuti, kasnije su smećkasti.

Spore: Eliptične, duguljaste, prozirne, 6-9.5 x 3-4.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Bjelkasto do svijeložuto, tanko; miris i okus su ugodni na gljive.

Kemijske reakcije: Ako na površinu (kožicu) stručka nanesemo kap sumporne kiseline, ona trenutno postane crno-smeđa.

Stanište: Raste u kasnu jesen, zimu i proljeće (zimska gljiva), busenasto ili pojedinačno, na krupnim drvnim ostacima (panjevi, šiblje) raznog bjelogoričnog drveća, osobito vrbe, lipe i hrasta. Primjerke na prvih pet slika snimio je Mladen Ormuž, a na osmoj slici Danijel Mulc.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 10, 11, 12

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete, a jestiv je samo klobučić, jer je stručak tvrd. Najukusnija je zimska gljiva. Može se i uzgajati.

Ljekovitost: Provedena su znanstvena istraživanja koja su pokazala antioksidativno i protuupalno djelovanje baršunaste panjevčice koja bi se mogla koristiti kao novi izvor polifenola i široko primjenjivati ​​u prehrambenoj i farmaceutskoj industrijii (National Library of Medicine. 2024. Characterization, Antioxidant and Anti-Inflammation Capacities of Fermented Flammulina velutipes Polyphenols; Inhibitory Effect of Fermented Flammulina velutipes Polysaccharides on Mice Intestinal Inflammation; Characterization, Antioxidant, Anti-Aging and Organ Protective Effects of Sulfated Polysaccharides from Flammulina velutipes).

Napomena: Ova je gljiva vrijedna utoliko što raste potkraj jeseni i zimi kada nema drugih gljiva. Zbog staništa, vremena rasta i tipično baršunastog stručka teško se može zamijeniti s bilo kakvom drugom gljivom.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 519. Baršunasta panjevčica (Flammulina velutipes (Curt. ex Fr.) Sing.)

IDI NA VRH