Hymenoscyphus calyculus


*Hymenoscyphus calyculus* - created in Finland by Tapio Kekki

Nejestiva gljiva

ČAŠASTA ČAŠICA

Hymenoscyphus calyculus (Fr.) W.Phillips

Etimologija: calyx (lat.) = čaša, ljuska + -culus (lat.) = deminutiv, odnosno oblik koji označava malu ili umanjenu verziju osnovne riječi. Po obliku.

Taksonomija: Fungi / Ascomycota / Leotiomycetes / Helotiales / Helotiaceae / Hymenoscyphus

Plodno tijelo (apotecij): 1-3 (5) mm široko, u obliku je čašice, pehara, zdjelice ili je himenij izravnat; gornja je himenijalna površina glatka i svijetlokerasta, kasnije je limunastožuta, a kada se osuši i crvenkasta, na kraju je smeđa; vanjska je sterilna strana bjelkasta i katkad je fino dlakava.

Stručak: 2-6 mm dug, valjkast; najprije je svijetlooker, kasnije je limunastožut, katkad s finim dlačicama, baršunasta.

Spore: Vretenaste, glatke, s nekoliko sitnih uljnih kaplji, ponekad s jednom pregradom, prozirne, amiloidne, 15-24 x 3-4 µm; otrusina bijela, prozirna.

Meso: Žućkasto, miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit na krupnijim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća, osobito bukve i johe.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Na istom staništu raste i slična žuta čašica (Bisporella citrina) s kojom se može lako zamijeniti. Međutim, spomenuta je mješinarka znatno manja (1-3 mm), ima žumanjčanožutu boju plodnog tijela, na osnovi gotovo mda nema stalak te ima manje spore i koje su uvijek na sredini pregrađene. Opisana se vrsta također može zamijeniti s kasnom čašicom (Hymenoscyphus serotinus), koja redovito ima zaravnan himenij, stalak joj je bijel, a spore znatno veće (18-28 x 3-4 µm).

Referentni izvori:

Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1788. Hymenoscyphus conscriptum (Karst.) Karst.; 1791. Hymenoscyphus calyculus (Sow. ex Fr.) Phill.
Hymenoscyphus calyculus (Fr.) W.Phillips. 2023. https://www.gbif.org/species/2582283