Tricholoma argyraceum

Nejestiva gljiva

SREBRNASTA VITEZOVKA

Tricholoma argyraceum (Bull.) Gillet

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Tricholomataceae / Tricholoma

Klobuk: 3-8 (10) cm širok, najprije je konično-konveksan, kasnije je raširen i s malom šiljastom grbicom na sredini, rijetko je malo zakrivljen i izravnat, suh; srebrnastosivkast ili sivo-smećkast, katkad je gotovo bjelkasto-sivkast, maljav, čehast, rub je malo podvijen, neravan i bez ostataka ovoja.

Stručak: 3-8 (11) cm visok i 0.8-1.5 (1.8) cm debeo, valjkast, tanak, u starosti je šupljikav, gladak; bijel, bijelo-sivkast do sivo-smeđ, često je dosta bjelkasto vlaknast.

Listići: Gusti, prirasli, izmiješani su s lamelulama; najprije su bijeli ili bjelkasti, a zatim su žućkasto pjegavi.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, 4.5-7 x 2.7-4.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, lomljivo, bjelkasto je do žuto-smeđe; slabo miriše na brašno, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u svim tipovima šuma, parkovima, vrtovima i po livadama u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, najčešće borom, voli vapnenasto tlo.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Vjerojatno je jestiva vrsta, ali se smatra nejestivom, jer se lako zamijeni s otrovnim vrstama.

Napomena: Najsličnija je žućkasta vitezovka (Tricholoma scalpturatum) i gotovo sve što je rečeno pod upozorenjem za nju vrijedi i za opisanu srebrnastu vitezovku. Osim toga opisana vrsta raste samo ispod borova i ne miriše na brašno kao žućkasta vitezovka. Opasne ili nevaljale vrste s kojima se može zamijeniti su robusnije, tvrđeg mesa, nisu krhke, te su gorkog ili ljutog okusa.

Referentni izvori:

Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 602. Srebrnasta vitezovka (Tricholoma argyraceum (Bull. ex Fr.) Sacc.); 641. Cjepolika vitezovka (Tricholoma inocybeoides Pearson)
Tricholoma argyraceum (Bull.) Gillet. 2023. https://www.gbif.org/species/5241825